TRAŽI DALJE:
STRUKE:

termografija

termografija (termo- + -grafija), postupak snimanja objekata koji zrače infracrveno zračenje. Provodi se termografskim kamerama koje registriraju emitiranu energiju zračenja objekata, s primarnim ciljem određivanja temperature njihove površine. U tim kamerama zračenje prolazi kroz optički sustav za izoštravanje te pada na senzor (→ fotodetektor) koji energiju zračenja pretvara u naponski signal. Signal se se nakon pojačavanja i obrade sprovodi na zaslon, na kojem se prikazuje termogram. To je zapis trenutačne razdiobe temperature na promatranoj površini objekta prikazane različitim tonovima. Niz takvih zapisa pohranjuje se tijekom snimanja u obliku termografskog zapisa (filma) u memorijsku jedinicu uređaja. Ovisno o rasponu mjerene temperature koriste se fotodetektori osjetljivi na zračenje u bliskom (1-3 μm), srednjem (3-7 μm) ili dalekom (7-12 μm) valnom području infracrvenog zračenja. Kako bi se detektor zaštitio od smetnji uzrokovanih zračenjem pojedinih dijelova termografske kamere, u radu ga se hladi na vrlo niske temperature. Kod starijih modela to se činilo tekućim dušikom (-196°C), a u suvremenim uređajima detektor se hladi rashladnim uređajem zasnovanim na Peltierovom efektu (→ rashladni stroj). Primjenjuje se u znanosti i tehnici (npr. za otkrivanje neizoliranih dijelova zgrada koji uzrokujuju gubitke topline), vojsci i policiji (nadzor područja i ciljanje objekata po noći i u uvjetima slabe vidljivosti) i dr.

Termografija u medicini, služi za prikazivanje temperature različitih točaka na površini kože ljudskoga tijela detekcijom infracrvenoga (toplinskoga) zračenja na tim točkama. Temperatura na različitim mjestima kože ovisi o lokalnom protjecanju krvi, vlažnosti kože, staničnoj aktivnosti u koži, ali i o možebitnom postojanju patoloških procesa. Registracijom toplinskoga zračenja s malih površina oblikuje se temperaturna slika toga dijela tijela na osciloskopu, fotografskom filmu ili papiru. Razlike u temperaturi prikazuju se različitim tonovima sive boje, a u novije doba češće različitim bojama (hladnija područja prikazuju se plavom, a toplija crvenom bojom). Termografija se primjenjuje u dijagnostici upalnih bolesti (os. zglobova), bolesti krvnih žila i zloćudnih tvorbi u kojima ima obilje kapilara (toplina na ispitivanim mjestima ovisi o priljevu arterijske krvi, pa se tumori građeni od čvrstoga tkiva ne otkrivaju). Prikladna je i za praćenje tijeka bolesti jer može pokazati aktiviranje ili smirivanje procesa, a može se ponavljati bez štete za bolesnika.

Citiranje:
termografija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 9. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60974>.