toplinski udar (termoplegija), akutno stanje nastalo povišenjem unutarnje tjelesne temperature (temperature krvi koja protječe kroz hipotalamus) iznad 40,5 °C, koje izaziva zatajenje funkcija središnjega živčanog sustava. U ljudskom se organizmu tjelesna temperatura regulira mehanizmima termoregulacije. Ako se čovjek nađe u vrućem okolišu, u visokoj vlazi ili je pretjerano tjelesno aktivan, ti se mehanizmi mogu poremetiti, pa nastane toplinski udar. Najčešće pogađa starije osobe ili djecu u ekstremnim atmosferskim uvjetima, neaklimatizirane osobe u tropskim krajevima, ili se javlja zbog pojave toplinskih valova u umjerenim klimatskim područjima. Čest je u športaša i vojnika; u žena je rjeđi, zbog njihove manje mišićne mase, utjecaja ženskih spolnih hormona i bržeg uključivanja refleksa kojima se održava tjelesna temperatura. Čimbenici rizika za pojavu toplinskoga udara jesu neispavanost, pretilost, slaba tjelesna sprema, uživanje alkohola i uzimanje nekih lijekova. Toplinski udar očituje se visokom tjelesnom temperaturom (mjerenom u rektumu), vrućom i suhom kožom, ubrzanim disanjem i pulsom te niskim krvnim tlakom. Zbog edema mozga nastaju grčevi skeletnoga mišićja (konvulzije), uznemirenost, poremećaj svijesti sve do kome, zatajivanje centra za disanje, rada srca, bubrega, jetre i crijeva, pa može nastupiti i smrt. Liječi se brzim snižavanjem tjelesne temperature, a u težim stanjima i lijekovima te postupcima oživljavanja u jedinicama intenzivne skrbi.
