struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Tordinci, naselje i općinsko središte 16 km sjeverno od Vinkovaca, odn. 15 km zapadno od Borova; 594 st. (2021). Leži na lijevoj obali rijeke Vuke, na 87 m apsolutne visine. Župna crkva Presvetoga Trojstva iz 1738., kalvinistička crkva iz 1868. Poljodjelstvo (žitarice i dr.); stočarstvo (svinja, govedo). – U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1269. god. U XIV. i XV. st. veći dio područja sela pripadao je obitelji Osl, a 1526. osvojili su ga Osmanlije. Budući da u selu sredinom XVI. st. nije bilo katoličkih svećenika, kalvinistički propovjednici širili su ondje svoj nauk te su osnovali župu, a 1551. ondje je održana sinoda svih kalvinističkih župa na području Slavonije. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti (1691) mnogi su kalvinisti prešli na katoličku vjeru. Tordinci su se tada našli pod upravom Dvorske komore, a potom su ušli u sastav vukovarskoga vlastelinstva te kratkotrajno bili pod upravom obitelji Kuffstein, a od 1736. grofova Eltz. U selu je 1737. god. osnovana katolička župa. U Domovinskom ratu selo je bilo okupirano, hrvatsko je stanovništvo stradalo i bilo protjerano. Život u Tordincima postupno se normalizira nakon mirne reintegracije 1997.

Citiranje:

Tordinci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinci>.