TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Toronto

ilustracija
TORONTO
ilustracija1ilustracija2

Toronto (engl. izgovor [tərɔ:'ntou]), glavni grad pokrajine Ontario, jugoistočna Kanada; brojem stanovnika (2 731 571 st., 2016) najveći je grad u državi (1998. Torontu su pripojeni susjedni gradovi Etobicoke, North York, Scarborough, York i općina East York). Metropolitansko područje Toronta (5 928 040 st.) s okolnim gradovima (Oshawa, Hamilton, Saint Catharines i dr.) čini urbanizirano područje Golden Horseshoe (Zlatna potkova) sa 7 826 367 st. (2016). Leži na sjeverozapadnoj obali jezera Ontario, na plovnome putu Saint Lawrence Seaway; luka je pristupačna za oceanske brodove (lučki robni promet u 2017. iznosio je 2,2 milijuna tona; sol, šećer, cement i dr.). Bogata rudna ležišta u okolici, obilje električne energije i relativno lake prometne veze pogodovale su jakomu gospodarskom razvoju Toronta, koji je danas vodeće poslovno središte u zemlji (Toronto ostvaruje oko 20% kanadskoga BDP-a). Sjedište je mnogih financijskih ustanova (banke, osiguravajuća društva, jedna od najvećih burza u svijetu); jako nakladništvo, informacijska tehnologija (među prvima u Sjevernoj Americi) i biotehnologija, filmska i TV industrija (među najjačima u svijetu; godišnje se održava međunarodni filmski festival) te turizam (oko 18 milijuna posjetitelja godišnje). U industriji koja ostvaruje polovicu kanadske industrijske robne proizvodnje ističu se aeronautička, automobilska, strojograđevna, kemijska, elektronička, farmaceutska, prehrambena i drvna (papir) industrija. Među više sveučilišta najveća su i najpoznatija University of Toronto (osnovano 1827) i York University (osnovano 1959), oba s bogatim knjižnicama; mnogi znanstvenoistraživački instituti. Baletne i operne kuće, simfonijski orkestri, mnoga kazališta i muzeji (Royal Ontario Museum najveći je kanadski muzej; znanstveno-tehnološki Ontario Science Centre, galerija Art Gallery of Ontario, muzej keramike Gardiner, muzej cipela Bata i dr.); zoološki vrt. Od starijih građevina ističu se neogotičke katedrale sv. Mihaela iz 1848 (rimokatolička) i sv. Jakova iz 1874 (anglikanska), neorenesansni St. Lawrence Hall iz 1850. te zgrade pokrajinskog parlamenta iz 1893. i stare gradske vijećnice iz 1899., obje u neoromaničkom stilu. U suvremenoj izgradnji grada ostvarena su vrijedna urbanistička i arhitektonska rješenja: nova gradska vijećnica (1965), CN Tower (građen 1973–76) koji je do 2007. bio najviša (553,33 m) samostojeća građevina na svijetu, i dr. Gradska podzemna željeznica puštena je u promet 1954. Međunarodna zračna luka Pearson najprometnija je u Kanadi (45,1 milijun putnika ili 29,8% ukupnoga broja zrakoplovnih putnika u zemlji, 2017); manja zračna luka nalazi se na otočiću ispred gradske luke. Trajektna linija za Rochester (SAD).

Na području grada postojala su naselja autohtonih indijanskih plemena Seneca i Anishinaabe. Francuzi su 1750. osnovali trgovačku postaju i utvrdu Fort Rouillé, koju su sami spalili 1759. povlačeći se pred Englezima. Pošto je 1763. cijelo područje i formalno došlo pod britansku vlast, 1793. podignuto je utvrđeno naselje York, kao upravno središte britanske kolonije Gornje Kanade. Grad su 1813., za Američko-britanskog rata, opljačkali Amerikanci, ali je nakon 1815. započeo njegov sve brži rast. Sadašnje ime dobio je 1834 (prema mohočkom tkaranto: mjesto gdje stabla stoje na vodi). Dvaput je bio glavni grad ujedinjene kolonije Kanade (1849–52. i 1856–58). Od 1867. glavni je grad pokrajine Ontario, 1966. pripojeno mu je 13 okolnih manjih općina, a do 1976. postao je najmnogoljudniji kanadski grad.

Citiranje:
Toronto. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61860>.