trapist, polutvrdi zreli sir s glatkom korom zaštićenom premazom. Proizvodi se najčešće od pasteriziranoga mlijeka s približno 3% mliječne masti, uz dodatak mezofilne kulture bakterija mliječne kiseline. Mlijeko se siri pri 30 ºC s pomoću sirila i dodatka od 0,02% kalcijeva klorida. Nakon obradbe nastaloga gruša, te tlačenja, oblikovanja i soljenja u salamuri, trapist zrije u zrionici najmanje 30 dana pri temperaturi 12 do 15 °C. Tijesto sira ugodne je arome, zlatnožute boje, a ima i nešto glatkih rupica veličine graška. Trapist se smatra autohtonim sirom Bosne i Hercegovine, jer su ga 1882. pod tim imenom počeli proizvoditi trapisti samostana Marija Stern (poslije Marija Zvijezda) kraj Banje Luke. Između I. i II. svjetskog rata trapist je bio glavni proizvod obrtničkih mljekara u Hrvatskoj, a tehnologija se proširila i diljem Europe, ponajviše u zemljama bivše Austro-Ugarske. U Hrvatskoj ga danas proizvodi Sirela u Bjelovaru, te u manjim količinama mljekara u Starom Petrovu Selu.
