ulica, cestovna prometnica u gradovima i drugim urbaniziranim naseljima. Osim prometne zadaće, koja obuhvaća osiguranje kolnog i pješačkoga pristupa objektima smještenima duž ulice, gradska ulica usklađuje različite zahtjeve i aktivnosti kao što su: stanovanje, rad, trgovanje, poslovanje, opskrba, komunalne usluge svih vrsta i sl. Po svojoj složenoj ulozi razlikuje se od → ceste, izvangrad. prometnice ponajprije namijenjene samo odvijanju prometa. U blokovskoj izgradnji ulica je obostrano omeđena pročeljima zgrada propisane visine i oblikovnih obilježja. Sredinom takve ulice obično se odvija promet cestovnih vozila, a uz pročelja zgrada pješački promet. U grad. središtima, u prizemnim dijelovima uličnih zgrada pretežito su smještene trgovine i javni prostori dajući grad. strukturi životnost, a ulici odgovarajuće ambijentalne vrijednosti. Nasuprot tomu, u funkcionalnom je urbanizmu ulica praćena slobodnom kompozicijom samostojećih zgrada u zelenilu, ali gubi na životnosti i drugim kvalitetama urbanoga tkiva. Gradska ulična mreža katkada je posljedica prirodne konfiguracije terena i pov. prostiranja putova, no češće je rezultat postavljenoga rastera pri planiranju i izvedbi naselja. U odnosu na prometnu funkciju, ulice su magistralne, primarne, sekundarne, sabirne, stambene, pješačke itd., a prema namjeni trgovačke, industrijske, poslovne, parkovne i dr. Kadšto se ulice, već prema ulozi u naselju, nazivaju avenijom, šetalištem, putem i dr.
