struka(e): zoologija
ilustracija
NETOPIRI, kalong, Pteropus vampyrus

netopiri (šišmiši; Chiroptera), red letećih sisavaca, malena, zbijena tijela obrasla kratkom i gustom dlakom. Na kratkom im je vratu krupna duguljasta glava s velikim ustima i snažnim čeljustima, u kojima je raznozubo (heterodontno) zubalo. U koži na licu i zatiljku imaju mirisne žlijezde. Kao organ za let služi im letnica (patagium), kožna opna koja je razapeta između produljenih pešćajnih kostiju i produljenih članaka prstiju. Kod mnogih vrsta letnica se proteže i do repa. Palac prednjih nogu nije dio letnice, a završava jakom pandžom koja im pomaže pri puzanju i vješanju. Netopiri se odmaraju viseći naglavce, zakvačeni čvrstim pandžama stražnjih nogu. Područje lica iznimno im je osjetljivo na dodir. Sluh im se odlikuje posebnom oštrinom, a posebno je razvijeno vanj. uho. U prostoru se orijentiraju s pomoću eholokacije, pa u letu neprestano odašilju ultrazvukove, a povratnu informaciju o konfiguraciji prostora dobivaju slušanjem odbijenih ultrazvučnih valova. Vid im je dobro razvijen. Noćne su životinje i obično žive u većim jatima. Danju se zavlače u tavane, pećine i šuplje drveće, a u trop. krajevima u guste šume, gdje se nogama ovjese o drveće. U sumrak ili noću izlijeću u potragu za hranom. U hladnijim područjima razmnožavaju se jedanput, a u tropskim dvaput godišnje. Trajanje trudnoće nije jednako u svih vrsta. Mlado se čvrsto drži za majku dok ona leti. Netopiri zimu provode u mirovanju (hibernaciji), pri čem im se tjelesna temperatura s 32 °C spušta na 12 do 18 °C. Na cijeloj Zemlji ima više od 1000 vrsta netopira. Dijele se na dvije velike skupine: velike netopire (Macrochiroptera) i male netopire (Microchiroptera). Prvima pripadaju leteće lisice i letipsi s približno 175 vrsta tropskih i suptropskih područja. Najveći je kalong (Pteropus vampyrus), raširen po Malajskom arhipelagu, dugačak je 40 cm, raspon krila mu je 150 cm. Cvjetni letipas (Macroglossus minimus) raširen je na području od Indije do Australije; on oprašuje cvijeće. Velik broj malih netopira raširen je po cijelom svijetu. Hrane se pretežno kukcima, neke vrste jedu plodove ili sišu krv. Američki vampir (Vampyrum spectrum) raširen je u Srednjoj Americi. Raspon mu je krila 70 cm, a hrani se kukcima i plodovima. Netopiri koji se hrane krvlju sisavaca pripadaju porodici pravih krvosasa (Desmodontidae). Svih 30-ak europskih vrsta kukcožderno je, a podijeljene su u tri porodice: zecousnjaci (Rhinolophidae), glatkonosci (Vespertilionidae), golorepaši (Molossidae). U Hrvatskoj se mogu zateći pripadnici svih tih porodica, a svi su zaštićeni zakonom o zaštiti prirode.

Citiranje:

netopiri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/netopiri>.