struka(e):
vidi još:  Krležijana
Vavra, Nina
hrvatska glumica
Rođen(a): Križevci, 5. I. 1879.
Umr(la)o: Zagreb, 21. IX. 1942.
ilustracija
VAVRA, Nina

Vavra, Nina, hrvatska glumica (Križevci, 5. I. 1879Zagreb, 21. IX. 1942). Završila Hrvatsku dramatsku školu S. Miletića (1898). Od 1899. do kraja života bila je članica zagrebačkoga HNK-a, osim sezone 1921/22., kada je bila u Splitu. Započela je ulogama naivka, no brzo se potvrdila kao glumica velikoga raspona i intenziteta dramskog izraza. Zahvaljujući snažnom temperamentu, iznimnoj dikciji i vrsnoj interpretaciji i komičnih i tragičnih uloga, podjednako je uspješno tumačila uloge različitih snažnih ženskih likova. U hrvatskom repertoaru važnije su joj uloge: Pelinka (I. Gundulić, Dubravka), Maca (J. Freudenreich, Graničari), Jele i Mare (I. Vojnović, Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja), Kata (S. Tucić, Povratak), Hasanaginica (M. Ogrizović), Tamara (F. Galović), Eva i Žena (M. Krleža, Vučjak, Adam i Eva), Lenka (J. Kulundžić, Ponoć), Kaja (J. Ivakić, Inoče) i Stanka (A. Muradbegović, Bijesno pseto). U klasičnom repertoaru istaknula se kao Kasandra (Eshil, Orestija), Elektra i Antigona (Sofoklo), Andromaha (Euripid, Trojanke). Bila je Shakespeareova Margareta (Rikard III.), Kasandra (Troilo i Kresida), Gertruda (Hamlet), Helena i Hipolita (San ljetne noći), Regan (Kralj Lear) i Valerija (Koriolan), Corneilleova Kraljevna (Cid) i Molièreova Dorina (Tartuffe). Istaknula se i kao Marinka i Anisja (L. N. Tolstoj, Moć tmine) te Sofija (A. P. Čehov, Ujak Vanja), Schillerova Amalija i Kraljica Elizabeta (Razbojnici i Marija Stuart), Grillparzerova Medeja, Hebbelova Judita, Hauptmannova Roza Bernd, Lujza (Tkalci) i Gđa Henschel (Kirijaš Henschel), Schönherrova Žena (Žena i vrag) te u Ibsenovim djelima kao Rebeka West (Rosmersholm), Gđa Alving (Sablasti) i Gina (Divlja patka), a u Strindbergovima kao Julija (Gospođica Julija), Eliza (Lomača) i Gđa Heyst (Uskrs). Družila se s književnicima hrvatske moderne i sama se bavila pisanjem (pseudonim Ylajali) i prevođenjem (sa češkog i njemačkoga prevela oko 50 dramskih djela), a 1907. anonimno je u HNK-u prikazana njezina drama Dolazak Hrvata. Gostovala je u svim hrvatskim kazalištima, a 1904. u Národnom divadlu u Pragu nastupila je na češkom jeziku kao Eva (I. Madách, Čovjekova tragedija). Jedna je od najistaknutijih i najsamosvojnijih hrvatskih glumica prve polovice XX. stoljeća.

Citiranje:

Vavra, Nina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vavra-nina>.