TRAŽI DALJE:
STRUKE:

vazomotorika

vazomotorika (vazo- + motorika), promjene promjera krvnih žila koje se postižu njihovim sužavanjem (vazokonstrikcija) ili širenjem (vazodilatacija). Vazomotorikom se ostvaruju važne fiziološke funkcije: primjerena opskrba tkiva krvlju, regulacija krvnoga tlaka i volumena, premještanje krvi iz jednoga dijela tijela u drugi, regulacija tjelesne temperature. Tri su glavna mehanizma vazomotorike: autoregulacija, živčana regulacija i regulacija tvarima otopljenima u krvi. Tkiva autoregulacijom nadziru vlastiti protok krvi, stalno ga prilagođujući svojim metaboličkim potrebama. Autoregulacija je neovisna o drugim načinima regulacije, a ostvaruje se brzim promjenama promjera arteriola, metaarteriola i pretkapilarnih sfinktera; uzrok širenja krvnih žila mogu biti vazodilatacijske tvari koje se oslobađaju iz aktivnih tkiva (adenozin, mliječna kiselina), kao i nedostatak kisika nastao povećanjem tkivnoga metabolizma, zbog čega se lokalne krvne žile opuštaju, pa se protok krvi kroz njih poveća. Živčanu regulaciju protjecanja krvi nadzire vazomotorički centar u produljenoj moždini i mostu (→ mozak), iz kojega izlaze simpatička i parasimpatička autonomna živčana vlakna, što inerviraju krvožilni sustav. Parasimpatička vlakna na krvne žile djeluju razmjerno slabo, ali imaju važan učinak na srce. Simpatička vlakna mnogo su važnija u regulaciji vazomotorike; ona uglavnom djeluju vazokonstrikcijski na krvne žile posvuda u tijelu, jer se iz njihovih završetaka oslobađa noradrenalin. Jedna je od najvažnijih funkcija autonomnoga živčanog sustava u nadzoru krvnog optoka brzo povišenje arterijskoga tlaka, koje nastaje nekoliko sekundi nakon aktivacije simpatikusa, a uglavnom je posljedica stezanja arteriola. Simpatikus steže i vene, zbog čega se velika količina krvi premješta u srce, pa ono svakim udarcem izbacuje veću količinu krvi u arterije, što također pridonosi povišenju arterijskoga tlaka. Vazomotorika je važna i u regulaciji tjelesne temperature; počne li se organizam pregrijavati, proširuju se periferne krvne žile, pa topla krv iz unutrašnjosti organizma dolazi u kožu, što omogućuje izdavanje suvišne topline u okoliš (→ termoregulacija). Najvažnije tvari otopljene u krvi koje djeluju u regulaciji krvnoga optoka jesu bradikinin i histamin (djeluju vazodilatacijski), te noradrenalin, adrenalin, angiotenzin i vazopresin (djeluju vazokonstrikcijski).

Citiranje:
vazomotorika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64033>.