struka(e):

vegetarijanstvo (engl. vegetarianism, od vegetable < lat. vegetabilis: biljni), način života kojim se tjelesno i duševno zdravlje nastoji očuvati prehranom što se ugl. svodi na hranu biljnoga podrijetla. Od davnine je vegetarijanstvo na Dalekom istoku dio vjerskoga svjetonazora. U Europi su već u VI. st. pr. Kr. grčki filozof i matematičar Pitagora i njegovi sljedbenici, a poslije i neoplatonisti, zagovarali vegetarijanstvo iz zdravstvenih i etičkih razloga. Danas je u svijetu približno 3% vegetarijanca, najčešće unutar određenih vjerskih ili etničkih skupina (hinduisti, budisti, Tibetanci, rastafarijanci, pripadnici pokreta new age i dr.); vegetarijanstvo prakticiraju radi izbjegavanja zadavanja boli životinjama i njihova ubijanja te radi brige za vlastito zdravlje. Ovisno o vrsti hrane koju konzumiraju, vegetarijanci se svrstavaju u podgrupe: vegani (u potpunosti izbjegavaju hranu, odjeću i obuću životinjskoga podrijetla, te proizvode testirane na životinjama); semivegetarijanci (ne jedu crveno meso, a jedu piletinu i ribu); laktovegetarijanci (jedu mliječne proizvode); ovolaktovegetarijanci (jedu jaja i mliječne proizvode); peskovegetarijanci (jedu ribu); makrobiotičari (ugl. izbjegavaju meso iz zdravstvenih razloga te ravnomjerno konzumiraju namirnice koje nastoje uzimati iz svojega prirodnoga okoliša). Mišljenja o vegetarijanskoj prehrani i danas su podijeljena; zagovornici takve prehrane upozoravaju na njezine prednosti (mnogobrojni dokazi o manjoj učestalosti malignih tumora, os. probavnoga sustava, dojke i prostate, potom bolesti srca i krvnih žila te šećerne bolesti), a protivnici upozoravaju na štetnosti zbog mogućega manjka nekih vitamina i bitnih aminokiselina. Prije prakticiranja vegetarijanske prehrane poželjno je savjetovati se s nutricionistom i liječnikom.

Citiranje:

vegetarijanstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vegetarijanstvo>.