struka(e):

Velebitski ustanak (Lički ustanak), oružana akcija pripadnika ustaške organizacije u podvelebitskom kraju izvršena u rujnu 1932., a usmjerena protiv tadašnjega jugoslavenskog poretka. Jedan od glavnih organizatora bio je A. Pavelić, koji je izabrao ličko područje za mjesto ustanka zbog blizine Gospića, gdje je djelovala ilegalna ustaška organizacija na čelu s A. Artukovićem. U pripremama za akcije, koje su započele u proljeće 1932., važnu ulogu imao je Juraj (Juco) Rukavina, član gospićke ustaške organizacije, koji je obilazio sela Like i Primorja kako bi pridobio što veći broj sudionika. Cilj akcije bio je osvajanje vojarne i vojnog skladišta u Gospiću. Glavna baza za prebacivanje oružja preko Velebita bio je Zadar, kamo je potkraj kolovoza talijanskim brodom bila dovezena veća količina oružja, koja je potom bila prebačena ustanicima na području Velebita. Akcija je započela u noći 6/7. IX. 1932., kada su ustanici, koje je predvodilo nekoliko pripadnika ustaških snaga, napali žandarmerijsku postaju u Brušanima kraj Gospića. Nakon kraćeg okršaja sa žandarmerijom, napadači su se povukli. U temeljitoj žandarmerijskoj pretrazi što je uslijedila na području Like i Primorja bili su uhićeni i zlostavljani, osim sudionika ustanka, i mnogi nedužni ljudi. Taj događaj odjeknuo je i u inozemnom tisku, pogotovo talijanskom i madžarskom, gdje se akcija ustaške skupine prikazivala kao početak građanskog rata u Jugoslaviji. U ljeto 1933. pred Sudom za zaštitu države u Beogradu J. Rukavina bio je osuđen na smrt vješanjem, ali mu je kazna bila preinačena u doživotnu robiju. Uz njega su još jedanaestorica optuženika dobila vremenske kazne, dok je većina glavnih organizatorâ uspjela izbjeći suđenja.

Citiranje:

Velebitski ustanak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/velebitski-ustanak>.