TRAŽI DALJE:
STRUKE:

veslanje

ilustracija
VESLANJE, četverac bez kormilara, Petar Šegvić, Mate Trojanović, Velimir Valenta i Duje Bonačić, 1952.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

veslanje, športska grana u kojoj natjecatelji provlačenjem vesala kroz vodu pokreću regatni čamac s ciljem da što brže prijeđu određenu stazu. Utrke čamaca (regate) održavaju se na vodenim stazama, omeđenima plovcima, duljine 2000 m u ravnoj liniji za muškarce, odnosno 1000 m za žene. Za juniorske uzraste staze su duge od 600 do 1500 m. Na regatama veslači veslaju u regatnim čamcima slobodne građe. Čamci su dugački i uski, a vanjske su im površine glatke, s izbočnicima na kojima su ušice za vesla. Veslači su leđima okrenuti u smjeru vožnje. Razlikuje se veslanje pri kojemu svaki veslač vesla jednim veslom, a vesla su raspoređena naizmjence na lijevom i desnom boku čamca, te veslanje na pariće (tzv. skul veslanje, prema engl. scull), pri kojemu svaki veslač vesla dvama veslima. Na regatama čamci startaju poravnani sa startnih mjesta iz mirovanja. Utrku iz motornoga čamca prati vrhovni sudac koji kontrolira regularnost tijeka regate. Muškarci se natječu u disciplinama samac (skif), dvojac na pariće, dvojac s kormilarom, dvojac bez kormilara, četverac s kormilarom, četverac bez kormilara, četverac na pariće bez kormilara i osmerac. Žene se natječu u disciplinama samac, dvojac na pariće, dvojac bez kormilarke, četverac na pariće s kormilarkom, četverac s kormilarkom i osmerac. Posebno se održavaju regate u disciplinama za lake veslače, u kojima se natječu veslači mase do 72,5 kg. Veslanje je na programu OI od 1900., a za žene od 1976. Svjetsko prvenstvo održava se od 1962., a za žene od 1974. Međunarodni veslački savez (Fédération Internationale des Sociétés d’Aviron, akronim FISA) osnovan je 1892. u Torinu. Veslanje je nastalo u Engleskoj u XVIII. st., a prva utrka održana je 1715. U Henleyu na Temzi nastao je moderni veslački šport, a prva regata u tom gradu bila je održana 1826.

Veslačko društvo Sava u Zagrebu bilo je utemeljeno 1875. Veslačka sekcija u Gimnastičkom društvu Sokol u Zadru počela je djelovati 1885., prvi veslački klub u Splitu osnovan je 1890., osječki veslački klub Neptun djeluje od 1907., a prvi veslački klubovi u Rijeci bili su Vila (1910) i Velebit (1911). Veslački klub Jadran u Zadru, osnovan 1908., pokrenuo je akciju za osnivanje veslačke sekcije pri Hrvatskom športskom savezu, ali je to spriječio I. svjetski rat. Najuspješniji hrvatski veslački klub Gusar u Splitu bio je utemeljen 1914., a najveće su uspjehe postigli: četverac bez kormilara u sastavu P. Šegvić, M. Trojanović, V. Valenta i D. Bonačić (zlatna medalja na OI 1952); dvojac s kormilarom u sastavu D. Mrduljaš, Z. Celent i Josip Reić bio je treći na OI 1980; osmerac je bio treći na OI 2000., a dvojac bez kormilara (Siniša i Nikša Skelin) drugi na OI 2004. Gusarov dvojac s kormilarom (Tihomir Franković, Igor Boraska i Milan Ražov) osvojio je zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu 1994. Na europskom prvenstvu 1932. osmerac Gusara bio je prvi, a isti uspjeh postigao je član Mornara Perica Vlašić u samcu 1953. Četverac s kormilarom Gusara u sastavu T. Franković, I. Boraska, S. Skelin, Denis Boban i Ratko Cvitanić bio je drugi na europskom prvenstvu 1998. Četverac na pariće u sastavu David Šain, Damir Martin te Valent i Martin Sinković osvojili su zlatne medalje na svjetskim prvenstvima 2010. i 2013. godine, a isti je sastav osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 2012. godine. Na OI 2016. u dvojcu na pariće Valent i Marin Sinković osvojili su zlatnu, a Damir Martin u samcu srebrnu medalju. Hrvatski veslački savez osnovan je 1948. u Zagrebu, a u članstvo Međunarodnoga veslačkog saveza primljen je 1992.

Citiranje:
veslanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64392>.