struka(e): zoologija
ilustracija
VIRNJACI, mliječna puzavica, Dendrocoelum lacteum

virnjaci (trepetaši, turbelarije; Turbellaria), razred slobodnih morskih ili slatkovodnih, rjeđe kopnenih plošnjaka (Platodes), dugih od 0,2 mm do 35 cm. Tijelo im je izduženo, listoliko, upadljivih boja, osobito u morskih oblika, pokriveno trepetljikastim epitelom (odatle ime); kreću se s pomoću trepetljika i stezanjem kožno-mišićnoga sloja. Dišu isključivo kroz kožu, u koju su uložene mnogobrojne sluzne žlijezde. Usta su im na trbušnoj strani. Crijevo im je ili jednostavna ravna cijev (ravnocrijevci) ili je više-manje razgranato (trocrijevci i mnogocrijevci) ili ga nema (bescrijevci). Izmetni otvor ne postoji. Organi za izlučivanje izgrađeni su po tipu protonefridija. Virnjaci su hermafroditi, razmnožavanje je većinom spolno. Neki se, kao npr. ravnocrijevci, razmnožavaju nespolno, poprječnom diobom. Razvoj je izravan ili se odvija preobrazbom slobodnoplivajuće tzv. Milerove ličinke. Ugl. žive slobodno, rjeđe su nametnici. Imaju veliku sposobnost regeneracije: u jedinke presječene na dva dijela jedna će polovica razviti novi prednji, a druga novi stražnji kraj.

Poznato je oko 1600 vrsta podijeljenih u 6 redova. Bescrijevci (Acoela) maleni su morski virnjaci, nemaju crijeva, a usta im se otvaraju izravno u mezenhim; ravnocrijevci (Rhabdocoela) imaju ravno crijevo što se nastavlja na mišićavi jednjak i završava slijepo; neravnocrijevci (Alloeocoela) imaju postrane divertikule duž crijeva; trocrijevci (Tricladida) imaju trograno crijevo, a mnogocrijevci (Polycladida) mnogo divertikula na srednjem crijevu. Najpoznatiji su virnjaci mliječna puzavica ili planarija (Dendrocoelum lacteum), 2 do 3 cm duga, i tamna mnogooka puzavica (Polycelis cornuta) s mnogobrojnim očnim mrljama duž tijela.

Prema slov. zoologu J. Hadžiju (osnivač turbelarijske teorije) virnjaci su najniže mnogostanične životinje koje su se razvile iz praživotinja tipa trepetljikaša (Ciliata). Iz virnjaka su se poslije evolucijom razvili rebraši (Ctenophora) i svi žarnjaci (Cnidaria). Od njih su filogenetski najstariji koralji (Anthozoa), zatim režnjaci (Scyphozoa) i najmlađi, obrubnjaci (Hydrozoa).

Citiranje:

virnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/virnjaci>.