STRUKE:

virus, računalni

virus, računalni, računalni program koji se može samostalno umnožavati te izvoditi radnje bez volje korisnika računala. Umnožava se pokretanjem zaraženoga programa ili datoteke, širi se njihovim prijenosom (npr. prijenosnom memorijom ili kao privitak elektron. pošte), a na podatke može imati gotovo neškodljiv do poguban učinak. Zajedno s drugim zloćudnim programima i računalnim napastima (engl. malware), računalni su virusi prijetnja računalnoj sigurnosti i ozbiljan problem u radu na računalima. Danas se često svi štetni programi koji obavljaju zlonamjerne aktivnosti na računalu nazivaju virusima. Već prema djelovanju i načinima širenja, razlikuje se nekoliko skupina takvih programa.

Virus u užem smislu zlonamjerni je programski kôd koji se širi dodavanjem svojega kôda drugim aplikacijama, a ima mogućnost samoumnožavanja. Razlikuje se od računalnoga crva koji se širi računalnim mrežama, a ne mora biti vezan uza zaraženi program, te od tzv. trojanskoga konja koji se ne može sam umnožavati.

Crv je zlonamjerni program (ili skupina programa) koji je sposoban raširiti svoje funkcionalne kopije ili samo neke dijelove na druga računala. Širi se kroz neki komunikacijski medij, npr. elektron. poštu ili servis operativnoga sustava, a čini štetu na računalu, koristi zaraženo računalo za svoje daljnje širenje ili pak preuzima kontrolu nad računalom. Crvi razmjerno rijetko posjeduju destruktivan kôd namijenjen uništavanju podataka, ali su zbog sposobnosti neograničenoga stvaranja vlastitih kopija u stanju zagušiti promet u pojedinim dijelovima mreže.

Trojanski konj zlonamjerni je kôd koji se predstavlja kao korisna aplikacija i zahtijeva korisničku akciju za instaliranje. Sam po sebi nije destruktivan, no vrlo često sadrži kôd koji se aktivira pošto korisnik pokrene naizgled bezazlen program. Nema ugrađen kôd za samostalno umnožavanje, već se širi pretvarajući se da je popularni program.

Stražnji ulaz (engl. backdoor) naziv je za zlonamjerne programe koji omogućuju udaljeni pristup korisnikovu računalu. Najčešće rade prikriveni iza ostalih programa, uvlače se u korisnikovo računalo i omogućuju tvorcu da se služi korisnikovim računalom kada se korisnik spoji na Internet. Tvorac toga zlonamjernoga programa može kopirati podatke s korisnikova računala na svoje, brisati podatke s korisnikova računala i sl.

Dialer (engl.: pozivač telefonskoga broja) naziv je za programe koji prekidaju vezu s korisnikovim pružateljem internetskih usluga i ostvaruju skupu telefonsku vezu s takvim servisom u dalekim zemljama. Programi se najčešće instaliraju preko mreže, npr. prilikom posjeta internetskim stranicama sumnjiva podrijetla.

Spyware (engl. spy: špijunirati; software: softver) aplikacija je koja neovlašteno prikuplja osobne podatke korisnika koji otkrivaju njihove potrošačke navike. Naziv je za skup programa koji prate korisnikov rad na računalu, stranice koje posjećuje na Internetu, te o tom izvještavaju druge marketinške agencije.

Adware (engl. advertising: reklamiranje; software: softver) aplikacija je koja se koristi prikupljenim podatcima kako bi, bez korisnikova pristanka, u što većem broju i što nametljivije prikazivala reklame vezane uz korisnikove interese.

Standardni su oblici zaštite od zloćudnih programa vatrozid, antivirusni programi i čistači neželjenih aplikacija. Vatrozid (engl. firewall) aplikacija je koja kontrolira sve veze koje računalo ostvaruje, bilo dolazne, bilo odlazne, blokira sav promet (onemogućuje i dobre i loše programe) i traži dopuštenje za svaku akciju. Antivirusni programi obično su skup aplikacija za zaštitu od virusa i njihovo uklanjanje. Viruse prepoznaju uspoređujući njihov kôd s definicijama već poznatih virusa iz internetske baze podataka koja se svakodnevno obnavlja. U idealnoj situaciji, antivirusni bi program trebao razlikovati štetne programe te samo njih blokirati. Čistači neželjenih aplikacija (engl. anti-spyware, anti-adware) pronalaze i uklanjaju aplikacije instalirane na računalo bez korisnikova pristanka (spyware, adware).

Citiranje:
virus, računalni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 15. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64799>.