STRUKE:

virusne bolesti

virusne bolesti ili infekcije (kasnolat. infectio, od lat. inficere: obojiti, okužiti, zatrovati), bolesti ili infekcije uzrokovane virusima. Mogu se pojaviti kao lokalizirana upala ili kao sustavna bolest. Često se nakon razdoblja inkubacije očituju kratkotrajnom bolešću s općim simptomima. Virusi mogu u pritajenom obliku godinama boraviti u organizmu bez većih posljedica ili uzrokovati doživotnu kroničnu infekciju i stalno se umnožavati, unatoč obrambenim mehanizmima domaćina. Važnu ulogu u razvoju virusne infekcije ima prijemljivost stanice za virus. On svojim umnožavanjem unutar stanice može omesti njezin metabolizam i uzrokovati njezinu smrt, može promijeniti osobine stanice ugradnjom virusnoga genetskoga materijala u njezin genetski materijal i time dovesti do preobrazbe stanice iz normalne u zloćudnu, ili se može umnožavati ne narušavajući funkciju stanice. Virusi mogu uzrokovati oštećenja mnogih organskih sustava (središnjeg i perifernoga živčanoga sustava, probavnoga sustava, jetre, gušterače, srca i krvožilnoga sustava, retikuloendotelnoga, krvotvornog i imunološkoga sustava, kože, sluznice, mokraćnoga sustava, spolnih organa). U čovjeka najčešće uzrokuju upalu dišnoga sustava. Mnogi virusi imaju onkogena svojstva (→ onkogeni) te se povezuju s nastankom nekih tumora (npr. humani papilomavirus, Epstein-Barrov virus, virus hepatitisa B i C).

Virusne bolesti mogu se suzbijati antivirusnim lijekovima i cjepivima. Najprikladnije je simptomatsko liječenje. Antivirusni lijekovi djeluju na različite faze ciklusa umnožavanja virusa; to su ugl. lažni dijelovi nukleinskih kiselina, koje virus u doba umnožavanja ugradi u svoj genetski materijal, čime se onemogućava njegovo umnožavanje. Postoji nekoliko skupina takvih lijekova: a) lijekovi za sprječavanje i liječenje influence (uzrokuju nakupljanje virusnih čestica u stanici te onemogućavaju njihovo izlaženje iz stanice i zaražavanje novih stanica, npr. zanamivir i oseltamivir); b) analozi nukleozida (npr. aciklovir, ribavirin, lamivudin, zidovudin); c) nenukleozidni analozi (npr. foskarnet, efavirenz, nevirapin); d) inhibitori proteaze (npr. lopinavir, ritonavir, indinavir); e) interferon (mijenja imunološki odgovor). Još je uvijek razmjerno malen broj virusnih infekcija koje se mogu uspješno liječiti. Cijepljenje je učinkovita mjera sprječavanja mnogih virusnih bolesti.

Citiranje:
virusne bolesti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64801>.