viski (engl. whisky < irski uisce beathadh ili škotski uisge beatha: voda života, prijevod srednjovj. lat. aqua vitae), jako alkoholno piće s približno 40% etilnog alkohola. Dobiva se destilacijom ošećerene i prevrele komine od pivskoga slada, kukuruza, raži ili od mješavine spomenutih sirovina s ječmom, rižom, zobi i pšenicom. Dobiveni destilat, koji sadrži najmanje 94,8% etilnog alkohola i zadržava miris i okus upotrijebljene sirovine, odležava u hrastovim bačvama (volumena ne većega od 700 L) najmanje tri godine i pritom dobiva žućkastu boju. Prije isporuke, destilati različite kvalitete miješaju se u prikladnom omjeru radi ujednačivanja kvalitete konzumnoga proizvoda, razrjeđuju se deioniziranom vodom i pune u boce. – Proizvodnja viskija započela je u Škotskoj (zapisi iz 1494), zatim se prenijela u SAD (poč. XVIII. st.) i Kanadu (od XIX. st.) i raširila po svijetu. Škotske vrste viskija mogu imati okus po dimu, ako se proizvode od ječmenoga slada osušenoga na otvorenoj vatri od treseta. Proizvodnja viskija u Hrvatskoj nije posebno razvijena, iako je nekada postojala tvornica viskija u Severinu.
