Vitez od Sredne, Ivan, ostrogonski nadbiskup, diplomat i humanist (Sredna kraj Križevaca, oko 1405 – Ostrogon, madžarski Esztergom, 6. VIII. 1472). Pretpostavlja se da je studirao u Padovi, a nakon toga je, zagovorom regenta Jánosa Hunyadija, bio protonotar kraljevske kancelarije i varadinski biskup (1445). Ujedno je bio odgojitelj Hunyadijevih sinova Ladislava i Matije (budućega hrvatsko-ugarskoga kralja). Godine 1458. dopratio je u Ugarsku novoizabranoga kralja Matiju Korvina iz njegova zarobljeništva u Pragu, postavši zatim njegovim kancelarom i najutjecajnijom osobom na kraljevskom dvoru te primasom Ugarske. Bio je izvrstan latinist te organizator, inicijator i mecena humanističkoga kruga na Korvinovu dvoru. Još za biskupovanja u Velikom Varadinu (Oradea) oko sebe je okupljao krug znanstvenika i humanista iz različitih zemalja. Dopisivao se s istaknutim humanistima svojega doba. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (Bratislava). Potkraj života, kao inicijator pobune koja je u Ugarskoj i Hrvatskoj izbila protiv kralja Matije Korvina (1471–72), bio je lišen svojih imanja. Umro je u kućnom pritvoru. Njegove govore i pisma, koji sadrže mnogobrojne povijesne podatke za razdoblje 1445–51., prikupio je Pavao iz Ivanića, bilježnik dvorske kancelarije u Budimu. Govore političkog i diplomatskoga sadržaja držao je u Beču, Pragu, Frankfurtu i Bečkom Novom Mjestu. Posebno se ističu četiri protuturska govora, održana 1455. u Bečkom Novom Mjestu, u kojima traži pomoć pape i europskih vladara. Slijedeći humanističke ideje P. P. Vergerija starijega, snažno je utjecao na život i književni rad svojega nećaka Jana Panonca.
