struka(e):
ilustracija
VJEŠTICA, H. Baldung, Vještice, drvorez iz 1508.

vještica, prema pučkom vjerovanju, žena (vištica, coprnica, štriga), rjeđe muškarac (vještac, coprnjak, višćun, štrigon), nadnaravnih moći kojima se služi isključivo kako bi naudila ljudima, životinjama i biljkama. Vješticom postaje žena koja je u djevojačkoj dobi bila → mora, žena rođena u posteljici, ona koja je iz nekoga razloga »sklopila savez s vragom«, ili, analogno → vilama, pred Bogom zatajeno dijete Adama i Eve. Vještica je zastrašujućega izgleda, npr. velika povinuta nosa, sraštenih obrva, izbočene brade, izbuljenih očiju. Danju živi kao obični ljudi, a noću se maže posebnom, tzv. vještičjom masti, te na metli ili preobražena u neku životinju (leptira, orla i dr.) leti na vještičji sastanak koji se redovito održava na osobitim lokacijama: raskrižjima, pod krošnjom oraha, na smetištu. Tu izvješćuje o svojim nedjelima i dogovara buduća slična, uglavnom uricanje ljudi, životinja i usjeva (→ uroci). Vještica se može prepoznati, a njezini zli čini poništiti na misi u Badnjoj noći (→ dvanaest dana), s pomoću apotropeja kao što su križ, bršljan, bijeli luk i sl. Vještica se boji Boga, pa se i na sam njegov spomen mogu poništiti njezina zlodjela. Analogno tomu, dana joj je mogućnost pokajanja i preobraćenja s pomoću ispovijedi, pokore i molitve, a time i vraćanja u normalan život.

U ranome srednjem vijeku, osobito u karolinško doba, svjetovni i crkveni zakoni zabranjivali su sumnjičenje i prokazivanje vještica. Od XIII. st. svjetovni i crkveni pravnici prihvatili su pučka vjerovanja o vješticama te je njihovo proganjanje u zapadnoj i srednjoj Europi trajalo sve do druge polovice XVIII. st. (→ inkvizicija)

Citiranje:

vještica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vjestica>.