Vojnović, Konstantin

ilustracija
VOJNOVIĆ, Konstantin

Vojnović, Konstantin (Kosta), hrvatski pravnik i političar (Herceg Novi, Crna Gora, 2. III. 1832Dubrovnik, 20. V. 1903). Otac književnika Ive i Luje Vojnovića. Diplomirao je pravo u Beču (1854), a doktorirao u Padovi (1856). U Splitu je djelovao kao vrstan odvjetnik, tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i političar. Bio je zastupnik u Dalmatinskom (1863–75) i Hrvatskom saboru (1878–84), gdje se zauzimao za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske i u tom duhu napisao programatski spis Jedan glas za sjedinjenje (Un voto per l’Unione, 1861). Bio je potpredsjednik i autor programa Neodvisne narodne stranke (1881). Na preporuku biskupa J. J. Strossmayera bio je izabran 1874. za redovitoga profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je predavao građansko pravo (1874–91). Dva je puta bio prorektor (1874–75. i 1878–79) i jednom rektor (1877–78) Sveučilišta u Zagrebu. Od 1890. redoviti član JAZU. Iz političkih razloga, zato što se suprotstavljao madžarizaciji, privremeno je ostao bez službe (1881–82). Nakon umirovljenja (1891) vratio se u Dubrovnik i posvetio istraživanju dubrovačke pravne povijesti. Objavljivao u Radovima JAZU (Crkva i država u Dubrovačkoj republici, 1895; Državni rizničari republike Dubrovačke, 1896; Carinarski sustav Dubrovačke republike, 1896) te u nizu Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium (Bratovštine i obrtne Korporacije u republici dubrovačkoj: od XIII. do konca XVIII. vijeka, I–II, 1899–1900). Ostala djela: Gospodarske prilike u splitskom okružju 1861–1863 (Le condizioni economiche del circolo di Spalato negli anni 1861–1863, 1865), Pisma iz Hrvatske (Lettere dalla Croazia, 1873).

Citiranje:
Vojnović, Konstantin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65237>.