Vorarlberg [fo:'ɹarlbεɹk], savezna zemlja u zapadnoj Austriji; 2601 km² s 378 490 st. (2015). Leži zapadno od Tirola. Pripada sjeverozapadnom dijelu Istočnih Alpa. Pruža se od gornjega toka Rajne na zapadu i Bodenskoga jezera na sjeveru preko Bregenzerwalda i zapadnog dijela Algajskih (Allgäu) Alpa na sjeveroistoku do bîla Retijskih Alpa (Rätikon) na jugozapadu i Silvrette na jugu. Obuhvaća bazene rijeka Ill, Bregenzer Ache, Lech i dr. Vorarlberg je pretežno planinski kraj s izrazito glacijalnim reljefom i mnogim ledenjacima. Klima je kontinentalna alpskoga tipa. Srednja temperatura u siječnju iznosi u Feldkirchu (439 m) –2,1 °C, u srpnju 17,7 °C, a u Langenu (1220 m) – 3,2 °C u siječnju i 13,1 °C u srpnju; godišnja količina oborina iznosi 1100 do 1900 mm. Šuma dopire do 1900 m; iznad nje su pašnjaci. U dolini Rajne i Walgaua poljoprivreda i voćarstvo, a u Bregenzerwaldu mliječno stočarstvo. Hidroenergetski potencijal rijeka i akumulacijskih jezera omogućio je nagao razvoj pamučne industrije već potkraj XVIII. st. Glavnu važnost danas imaju elektronička, elektrotehnička, metalna (Blum i Grass okov za namještaj, dizalice, aluminij), tekstilna, drvna i prehrambena (čokolade, mliječni proizvodi) industrija te precizna mehanika; izvan zemlje izveze se oko 70% industrijskih proizvoda. Veliko značenje ima turizam; ljetovališta i zimska športska središta (St. Anton, Stuben, Partenen). Od industrijskih gradova najvažniji su Dornbirn, Feldkirch, Bludenz, Höchst, Nenzing i Bregenz, koji je ujedno i upravno središte Vorarlberga. Glavni prometni pravac ima međunarodno značenje i prolazi prijevojem Arlberg (1793 m), koji leži između Vorarlberga i Tirola; 1825. dovršena cesta preko prijevoja u najnovije doba izgubila je prvotno značenje. Izgradnjom 14 km dugog Arlberškoga cestovnog tunela znatno je olakšana veza između zapadne i jugoistočne Europe; međunarodna željeznička pruga vodi 10,2 km dugim tunelom.
