Bedekovčina

Bedekovčina, naselje i općinsko središte 10 km sjeveroistočno od Zaboka, Hrvatsko zagorje; 3400 st. (2011). Leži u dolini rijeke Krapine, uz cestu i željezničku prugu Zagreb–Varaždin. Razvijena je industrijska proizvodnja, osobito preradba keramike (ukrasna keramika i šamotni proizvodi; kamini, peći, vatrostalni materijali, fasade) i drva (pokućstvo), proizvodnja plinske opreme i strojeva, građevinarstvo te uslužno obrtništvo. Kompleks prvobitne tvornice Zagorka (ciglana, skladišta, pomoćne zgrade) u središtu naselja zapušten je i zaštićen kao kulturno dobro jer je vrijedan primjer industrijske arhitekture. Okružuju ga nove proizvodne hale i upravna zgrada današnje tvornice (u sadašnjem obliku od 1995). Umjetna Bedekovčanska jezera nastala kopanjem gline popularno su rekreacijsko područje (kupalište, šetalište, ribolov, prostor za manifestacije). – U zaselku Gornjoj Bedekovčini nalazi se jednokatni dvorac, građen 1740–50; pravokutna je tlocrta, s razvedenom unutrašnjošću te velikim predvorjem i stubištem. U Donjoj Bedekovčini jednokatna je, tlocrtno pravokutna kurija iz 1780. s kućnom kapelom, ugrađenom poput zidnog ormara. Obje se građevine ubrajaju među vrijedne primjere zagorske barokne arhitekture. Župna crkva sv. Barbare iz 1778. jednobrodna je kasnobarokno-klasicistička građevina. – Bedekovčina je ime dobila po plemićkoj obitelji Bedeković Komorski, kojoj je pripadala od 1267; otada datira darovnica kralja Bele IV. najstarijim poznatim predcima obitelji, braći Kristoforu, Pavlu, Stjepanu, Tomi i Ivanu. Od XVIII. st. središte obiteljskog vlastelinstva koje je prije imalo središte u Komoru. Nikola Bedeković Komorski 1750. završava gradnju dvorca u Gornjoj Bedekovčini, koji u XIX. st. prelazi u ruke obitelji Galjuf i Vranyczány-Dobrinović. Izgradnjom željezničke pruge Zagreb–Varaždin (1886) gusto naseljeno poljoprivredno područje Bedekovčine dobiva na značenju i naglo se razvija; 1889. osnovana je najveća zagorska tvornica za proizvodnju glinene robe Zagorka.

Citiranje:
Bedekovčina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6554>.