struka(e):

vrtoglavica (vertigo), osjećaj gubitka ravnoteže, katkad s nemogućnošću održavanja uspravnoga položaja tijela i s tendencijom padu. Vrtoglavica je »halucinacija kretanja«; može biti različita intenziteta, nastupa i trajanja, a nastaje kao izolirani simptom ili je povezana sa živčanim ili drugim poremećajima. Može se javiti kao jasno određeni osjećaj vrtnje (okretanje u desno ili u lijevo, prema naprijed ili natrag, ili u stranu), osjećaj dizanja ili spuštanja, ili osjećaj kretanja amo-tamo. Čini se kao da se okolina okreće oko bolesnika, ili kao da se on okreće u okolini. U rjeđim slučajevima bolesnik ima osjećaj nesigurnosti, kao da lebdi, ali je pri punoj svijesti, za razliku od nesvjestice. Vrtoglavica je jedna od najčešćih smetnji zbog kojih se bolesnici obraćaju liječniku opće medicine, neurologu, otologu ili oftalmologu. Može biti praćena nistagmusom. Analizom vremenske pojave drugih subjektivnih smetnji ili objektivnih znakova može se utvrditi uzrok nastanka vrtoglavice (Ménièreova bolest ili drugi poremećaji vestibularnoga sustava, poremećaji cirkulacije, cervikocefalni sindrom, upale ili tumori u moždanom stablu, malom ili velikom mozgu, psihički poremećaji). Vestibularni sustav funkcijski je povezan s proprioceptivnim osjetnim sustavom i vidnim sustavom. Mnogobrojnim vezama s drugim dijelovima moždane kore i sa supkortikalnim centrima integrira se u svjesni doživljaj sebe i okolnoga svijeta. Zbog toga poremećaje ravnoteže mogu izazvati i psihički utjecaji (npr. fobija), te situacije kada tri spomenuta sustava dođu u međusobni sukob (npr. na velikim visinama). Vrtoglavica može nastati i kao dio epileptičnoga napadaja. Utvrđivanje uzroka vrtoglavice može biti ključno za prepoznavanje organske bolesti ili psihogenoga simptoma.

Citiranje:

vrtoglavica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vrtoglavica>.