TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Washington

Washington [wɔ:'šiŋtən], savezna država na pacifičkoj obali SAD-a; 176 366 km², sa 6 724 540 st. (2010). Obuhvaća sjeverni dio Primorskoga gorja (Coast Ranges) i Kaskadnoga gorja (Cascade Range; Mount Rainier, 4392 m). Istočni dio države zauzima dio Stjenjaka (Rocky Mountains) i ravnjaka Columbije. Sjeverni i zapadni dijelovi imaju oceansku klimu s velikom količinom oborina, a područje istočno od Kaskadnoga gorja ima kontinentalnu klimu sa znatno manje oborina. Glavna je rijeka Columbia, koja s pritokom Snake djelomično tvori granicu prema saveznoj državi Oregon. Na umjetno natapanim površinama osim žitarica (osobito pšenice), krmnoga bilja i povrća (krumpir, šparoga) uzgaja se i voće (Washington daje oko 58% proizvodnje jabuka i 90% malina SAD-a, 2007; među vodećima je i u proizvodnji trešanja, krušaka i brusnica). Stočarstvo, osobito govedarstvo i ovčarstvo, razvijeno je u istočnom dijelu zemlje. Značajno je i iskorištavanje šumskoga bogatstva te morski i slatkovodni ribolov. Osim ugljena, ima zlata, ruda cinka i olova, cementa, mramora i granita. Izgradnja velikih brana (Grand Coulee) omogućila je proizvodnju golemih količina električne energije i razvoj industrije, osobito proizvodnju aluminija i preradbu drva (celuloza, papir). Uz njih, vodeće su industrijske grane proizvodnja zrakoplova (Boeing), brodogradnja (Puget Sound), elektronička (računala, navigacijski uređaji) i prehrambena industrija, a vrlo je razvijena izradba programske podrške (Microsoft, Amazon.com, Nintendo i dr.). Rafinerije nafte u zaljevu Puget Sound prerađuju naftu iz Alaske. Najveći je grad, lučko, trgovačko i kulturno središte Seattle. Ostali su veći gradovi Spokane i Tacoma. Upravno je središte Olympia (46 478 st., 2010). Na rijeci Columbia i u Puget Soundu živ je riječni i pomorski promet. Glavne su luke Seattle (27,2 milijuna tona prometa, 2010), Tacoma (22,4 milijuna tona) i Anacortes, a međunarodna zračna luka Seattle-Tacoma. U Puget Soundu nalaze se američke vojne baze. – Prvi stanovnici današnje države bili su sjevernoamerička indijanska plemena (Chinook, Nisqually, Puyallup, Nez Percé, Okanogan, Spokane, Yakima), koja su se nakon dolaska Europljana tijekom XVIII. st. povukla u unutrašnjost zemlje. Premda su do obala Washingtona španjolski pomorci doplovili već u XVI. st., iskrcali su se tek 1775. pod zapovjedništvom Bruna de Hecete; 1778. obale je oplovio J. Cook, a 1787. Charles Barkley otkrio je prolaz Juan de Fuca. Sljedeće godine onamo su stigli američki istraživači Robert Gray i John Kendrick, a četiri godine poslije ponovno R. Gray i britanski pomorac G. Vancouver. Interes Amerikanaca povećao se nakon otkupa Louisiane (1803), pa su 1805. američki istraživači M. Lewis i W. Clark sa svojom ekspedicijom doprli sve do ušća rijeke Columbije. Prvo naselje bijelaca bilo je Spokane House, koje je David Thompson 1810. osnovao kao trgovačku postaju, kraj današnjega Spokanea. John Jacob Astor podignuo je 1811. trgovačke postaje kraj Astorije (u današnjem Oregonu) i kraj Fort Okanogana, a 1812. i Fort Spokane. Na temelju svojih otkrića u dolini rijeke Columbije D. Thompson je za britansku krunu zatražio sve zemlje sjeverno od Snake Rivera. Sljedećih trideset godina SAD i Velika Britanija sporile su se oko prevlasti nad Oregon Countryjem, a 1818. potpisale su konvenciju o njegovoj zajedničkoj desetogodišnjoj okupaciji. Otkupom Floride od Španjolaca (1819) SAD je stekao i sva španjolska prava na Pacifičkom Sjeverozapadu (Pacific Northwest). Nakon 1827. američki misionari i ekspedicije istraživali su teritorij današnje države. Američki doseljenici u Oregon Countryju organizirali su 1843. prvu privremenu vladu u Champoegu. God. 1846. SAD i Velika Britanija utvrdili su granicu SAD-a i Kanade na 49° sjeverne širine. Tek je 1848. Kongres donio zakon o stvaranju Oregon Territoryja, a 1849. bila je ustanovljena i prva vlada Teritorija. Ubrzano je doseljavanje i podizanje novih naselja. Oregon Territory reorganiziran je 1853. te su zemlje sjeverno od rijeke Columbije postale Washington Territory. On je obuhvaćao cijelu današnju državu Washington, sjeverni Idaho i zapadnu Montanu. Ratovi s Indijancima trajali su od 1855. do 1858., kada je njihov otpor bio slomljen. Otkriće zlata u Idahu namamilo je na to područje mnogobrojne doseljenike, pa je 1863. Kongres uspostavio Idaho Territory i time odredio današnje granice države Washington. 1870-ih ubrzana je izgradnja željeznice (Northern Pacific Transcontinental Line). Washington Territory primljen je u Uniju 1889. kao 42. država po redoslijedu ulaska. Washington je jedina američka država kojoj je naziv izabrao Kongres.

Citiranje:
Washington. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65859>.