struka(e):

Western Australia [we'stən ɔstrẹi'liə], savezna država u zapadnom dijelu Australije, najveća u zemlji; 2 529 875 km² (33% površine) s 2 239 170 st. (2011). Obuhvaća prostrani 400 do 500 m visok pustinjski ravnjak (Velika pješčana pustinja, Gibsonova pustinja, zapadni dio Velike Viktorijine pustinje), koji prema zapadu prelazi u područje suhih stepa (scrub). Na sjeveru (regija Kimberley) i sjeverozapadu (gorje Hamersley, 1245 m) pružaju se planinski masivi pokriveni tropskom šumom. Na jugozapadu se pružaju gorja Darling i Stirling (1096 m). Klima je u većem dijelu države semiaridna ili pustinjska; na sjeverozapadu (Kimberley) je tropska (monsunska), a na jugozapadu umjerena. Najveći je dio teritorija bez stalnih vodenih tokova. U depresijama se nalaze mnoga slana jezera, koja često presuše. Više od 3/4 stanovništva okupljeno je u klimatski najpovoljnijem jugozapadu; urbana aglomeracija glavnog grada Pertha (Great Perth) s lukama Fremantle i Kwinana ima 1 728 867 st. (2011). U poljoprivredi se ističe stočarstvo (merino ovce i goveda); Western Australia daje 23,4% australske proizvodnje vune (2007). Pšenica je najvažnija poljoprivredna kultura (gotovo polovica australske proizvodnje); uspijeva uglavnom na jugozapadu uz umjetno natapanje. Ribarstvo (tuna, morski pas, jastog). Western Australia je u rudarstvu vodeća australska savezna država, koja ostvaruje oko polovice ukupne rudarske proizvodnje. Najveću važnost imaju željezna ruda (799 milijuna tona ili 98% australske proizvodnje, 2015; uglavnom u području Pilbara), nikal (246 000 tona, 2014; jedini je proizvođač nikla u Australiji), zlato (189 tona ili 69% australske proizvodnje, 2014; bogata ležišta Kalgoorlie i Telfer u Velikoj pješčanoj pustinji, Boddington na jugozapadu), dijamanti (8,6 milijuna karata, 2012; kraj Argylea u Kimberleyu jedan je od najvećih rudnika dijamanata na svijetu), boksit (Huntly, Willowdale, Boddington), uranij; ugljen iz ležišta Collie (oko 6,6 milijuna tona godišnje) uglavnom se koristi u termoelektranama. Iskorištavaju se i bogata ležišta nafte i prirodnoga plina na kontinentalnom šelfu (u području Port Hedland–Karratha), obalnom području uz Perth i u Timorskome moru; glavnina se izvozi (sirova nafta i ukapljeni plin), a dio se prerađuje u Kwinani. Teška industrija koncentrirana je na jugozapadu, u široj okolici Pertha (osobito Kwinani); rafinerija nafte, nikla, preradba boksita u glinicu za izvoz (Kwinana, Pinjarra i Worsley), proizvodnja čelika, brodogradnja i dr. Mreža prometnica najgušća je na jugozapadu; transaustralska željeznička pruga Perth–Port Augusta (South Australia) prolazi južnim dijelom države. Uz velike luke za izvoz rude željeza Port Hedland (372,6 milijuna tona, 2013–14) i Dampier (177,5 milijuna tona), glavna je trgovačka luka Fremantle (33,8 milijuna tona).

Citiranje:

Western Australia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/western-australia>.