TRAŽI DALJE:
STRUKE:

begluk

begluk (tur. beylik), službeni naziv na području cijeloga Osmanskog Carstva za sve što se odnosi na bega, odnosno mjestimice na državu: funkcija bega, područje kojim beg kao plemenski vladar ili državni dužnosnik upravlja; također državna riznica, fisk, erar. Prema starom osmanskom agrarnom sustavu, begluk ili beglučka zemlja, onaj je dio zemljišnoga posjeda u spahiluku koji nije opterećen kmetskim pravima, nego ga spahija, aga, beg obrađuje u vlastitoj režiji ili ga daje u zakup pod različitim uvjetima. Te su zemlje u početku većinom bile oko spahijske kule, ali su se postupno sve više širile na račun kmetskih selišta protjerivanjem kmetova, neizdavanjem novoga kmetskog prava na opustjela selišta, izumiranjem kmetskih obitelji, a i smanjivale su se pretvaranjem manjih begluka u kmetska selišta. Polufeudalni odnosi u BiH djelomično su razriješeni agrarnom reformom 1920. i kasnijim propisima iz 1921. i 1928. Konačno su beglučke zemlje i veleposjedi likvidirani 1945. Begluk znači i državnu carsku blagajnu i sam rad za državu ili bega. U Sarajevu su tako zvali dvor prvih turskih krajišnika.

Citiranje:
begluk. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6612>.