struka(e): pravo

zemljišne knjige, javne knjige u koje se upisuju nekretnine, prava na nekretninama te pravno relevantne činjenice i osobni odnosi; vode ih posebni odjeli općinskih sudova. U sustavima publiciranja prava na nekretninama preko zemljišnih knjiga, kakav je i hrvatski stvarnopravni sustav (iako isti podatci mogu biti sadržani u drugim evidencijama, npr. u katastru), zemljišne knjige jedina su evidencija o pravnom stanju nekretnina mjerodavna za pravni promet i jedino one uživaju javnu vjeru u smislu istinitosti i potpunosti. Temeljne su funkcije zemljišnoknjižnoga upisa konstitutivna (akvizitivna) i publicitetna funkcija. Konstitutivnim upisom knjižno se pravo stječe, mijenja ili prestaje (npr. uknjižuje se pravo vlasništva na temelju pravnoga posla); pravo određuje da se neka prava na nekretnini stječu upisom u zemljišne knjige. Publicitetna funkcija znači da zemljišne knjige daju vanjsku sliku pravnoga stanja nekretnine; upis stvara oborivu presumpciju postojanja knjižnoga prava onoga sadržaja, opsega i prvenstvenoga reda kako je zapisano u zemljišnim knjigama. Zemljišne knjige sastoje se od glavne knjige i zbirke isprava (zemljišne knjige u užem smislu) te od zbirke katastarskih planova i pomoćnih popisa (zemljišne knjige u širem smislu). Glavna je knjiga dio zemljišne knjige u koji se upisuju: nekretnine i promjene na nekretninama, knjižna prava i pravne činjenice te osobni odnosi koji mogu biti predmetom upisa. Ona je najvažniji dio zemljišne knjige jer se upisi provode samo u glavnoj knjizi (sustav glavne knjige), te u pravilu samo upis u glavnu knjigu proizvodi pravne učinke zemljišnoknjižnoga upisa. Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka iste katastarske općine, u koje se upisuju nekretnine, odnosno zemljišnoknjižna tijela. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od posjedovnice (list A), koja sadrži sve katastarske podatke o katastarskoj čestici i pravima u korist toga zemljišnoknjižnoga tijela, vlastovnice (list B), u koju se upisuju podatci o vlasništvu i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut (npr. skrbništvo), i teretovnice (list C), u koju se upisuju stvarna i druga prava koja terete zemljišnoknjižno tijelo (npr. služnosti, hipoteka, prvokup). Isprave na temelju kojih su upisi provedeni pohranjuju se u zbirci isprava, a vode se i pomoćni popisi zemljišta i osoba. U novije se doba zemljišne knjige vode elektroničkom obradbom podataka.

Citiranje:

zemljišne knjige. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zemljisne-knjige>.