TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Zorić, Mate

Zorić, Mate, hrvatski književni povjesničar, filolog i prevoditelj (Šibenik, 6. IV. 1927Zagreb, 18. X. 2016). Medicinu, te kroatistiku, talijanistiku i jugoslavistiku studirao u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao (1953) i doktorirao tezom Marko Kažotić i romanska književnost u Dalmaciji na talijanskom jeziku (1960) te radio na Katedri za talijansku književnost (predstojnik 1961–97., potom profesor emeritus). Predavao je i na talijanskim sveučilištima. Jedan je od utemeljitelja časopisa Književna smotra, desetljećima uređivao znanstveni godišnjak Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. Objavio je velik broj studija, znanstvenih radova, pregleda i prikaza iz područja hrvatsko-talijanske komparatistike (Italija i Slavija: prilozi o talijansko-jugoslavenskim književnim vezama od Ariosta do D’Annunzija – Italia e Slavia: contributi sulle relazioni letterarie italo-jugoslave dall’Ariosto al D’Annunzio, 1989; Književna prožimanja hrvatsko-talijanska, 1992; Književni dodiri hrvatsko-talijanski, 1992; S dviju obala: prilozi o talijansko-hrvatskim književnim vezama – Dalle due sponde: contributi sulle relazioni letterarie italo-croate, 1999., i dr.). Velik broj radova posvetio je književnim opusima talijanskih (Dante Alighieri, M. M. Boiardo, L. Ariosto, A. Poliziano, N. Machiavelli, T. Tasso, Casanova, P. Metastasio, U. Foscolo, A. Manzoni, N. Tommaseo, G. Carducci, G. Verga, G. Pascoli, G. D’Annunzio, G. Ungaretti, U. Saba i dr.) i hrvatskih autora (M. Kažotić, A. Tresić Pavičić, A. Vidović i dr.), a istraživao je i sudjelovanje Hrvata u talijanskoj književnosti XVIII. stoljeća. Uredio je osam svezaka zbornika Hrvatsko-talijanski književni odnosi (1989–2002). Priredio je mnoga djela talijanskih autora (Dante Alighieri, F. Petrarca, G. Boccaccio i dr.), a bavio se i prevođenjem s talijanskoga (G. Bruno, Massimo Cacciari, Sabino Acquaviva, Enzo Pace i dr.).

Citiranje:
Zorić, Mate. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67415>.