žig, zaštićeni znak pravne ili fizičke osobe kojoj pripada isključivo pravo da proizvode, koji su označeni žigom, stavlja u promet ili da se žigom koristi pri obavljaju uslužne djelatnosti; nositelj može uza svoj žig staviti znak ®. Kao žig može se zaštititi svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, boje, kao i kombinacije svih navedenih znakova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika. Svaki gospodarski subjekt slobodno bira znak koji će zaštititi kao svoj žig. Žig čini znak, ali i proizvodi i usluge na koje se taj znak odnosi. Žig se u RH stječe registracijom, odnosno upisom žiga u Registar žigova, koji vodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV); razdoblje zaštite registriranoga žiga traje 10 god., a registracija se može produžavati. Gospodarska je funkcija žiga višestruka: žig je identifikacijska oznaka koja potrošačima skreće pozornost na razliku između robe i usluga jednoga trgovca od slične robe i usluga drugoga trgovca; ima reklamnu funkciju; upućujući na podrijetlo robe i identificirajući ju, žig može u potrošača stvoriti predodžbu i o postojanosti kakvoće robe koja potječe iz toga izvora. Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga. Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trg. prometu rabe: svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom za proizvode ili usluge koji su istovjetni s onima za koje je žig registriran; svaki znak koji bi zbog istovjetnosti ili sličnosti javnost mogao dovesti u zabludu; svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu za proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran. Nositelj žiga može zabraniti: isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima; nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište pod tim znakom; uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju, itd. Povrjeda tuđega žiga kazneno je djelo. Nositelj žiga, ako su mu povrijeđena ili ugrožena isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga, može tužbom zahtijevati od nadležnoga suda: utvrđivanje postojanja povrjede žiga, uklanjanje stanja nastaloga izvršenom povrjedom žiga, zabranu izvršene ili namjeravane povrjede žiga, nalaganje tuženiku davanja obavijesti o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga koje povrjeđuju žig te o njihovim distribucijskim kanalima, naknadu štete te objavljivanje presude na trošak tuženika. Postupak je u povodu tužbe zbog povrjede prava hitan. Na zahtjev tužitelja sud može narediti uništenje predmeta koji su protupravno obilježeni žigom, a nalaze se u posjedu tuženika.
2. U strojarstvu, pokretni alat za velikoserijsku proizvodnju izradaka od lima, kartona i sl. njihovim istiskivanjem iz materijala (→ prosijecanje).
