struka(e):

životinjska vlakna, prirodna tekst. vlakna životinjskoga podrijetla. Građena su od bjelančevina, pa se u osnovi razvrstavaju prema vrsti bjelančevine koja ih izgrađuje. U tom smislu razlikuju se keratinska i fibroinska vlakna.

Keratinska vlakna

Keratinska vlakna građena su od bjelančevine keratin, a obuhvaćaju sva vlakna koja se dobivaju od životinjske dlake. Vuna je najpoznatije vlakno među njima, a dobiva se od ovaca različitih pasmina (→ vuna). Osim ovčje dlake, kao tekst. sirovina iskorištava se dlaka mnogobrojnih drugih životinja; dlake nekih od njih vrlo su fina, sjajna i luksuzna vlakna. Moher su razmjerno duga vlakna koja se dobivaju od angorske koze, koja potječe iz Turske, a danas se uzgaja i u juž. Africi i u SAD-u (→ moher); osim općih svojstava karakterističnih za skupinu keratinskih vlakana, ističe se glatkoćom i lijepim sjajem. Angora (također → angorska vuna) naziv je za bijelo, iznimno fino vlakno koje se dobiva od angorskoga kunića; ističe se svilenkastim sjajem i vrlo ugodnim dodirom; prerađuje se u mješavini s vunom. Kašmir je vlakno koje se dobiva od kašmirske koze, koja se uzgaja u Kašmiru, Kini, na Tibetu i diljem Azije (→ kašmir); vlakna su vrlo mekana i fina, žućkaste do smeđe boje, cijenjena osobito za izradbu ugodnih mekanih šalova i zimskih majica. Devina dlaka naziv je za vlakna koja se dobivaju od deva, a najkvalitetnija, vrlo cijenjena vlakna, daju deve udomaćene u Kini i Mongoliji; vlakna su karakteristične smeđe boje, fina i ugodna na opip, izvrsne sposobnosti utopljivanja; uvijek se prerađuju u svojoj prirodnoj boji (topli zimski ogrtači, pokrivači i sl.). Ljama i alpaka južnoamerički su srodnici deva, a uzgajaju se kao domaće životinje. Od njih se dobivaju fina i kvalitetna vlakna za tekst. preradbu, u Južnoj Americi slične uloge kao ovčja vuna u ostalom dijelu svijeta; vlakna mogu biti bijele, žućkaste, smeđe pa i crne boje, i najčešće su finija i kvalitetnija od vune. Vikunja i guanako južnoameričke su divlje životinje iz iste porodice; do sada ih se nije uspjelo pripitomiti pa se vlakna većinom skidaju s mrtve životinje; smeđe su boje, vrlo mekana, sjajna, fina i čvrsta te iznimno skupocjena. U manjoj se mjeri za tekst. svrhe koriste i vlakna nekih drugih životinja (tibetansko govedo jak, pas, konj).

Fibroinska vlakna

Fibroinska vlakna izgrađuje bjelančevina fibroin, a proizvode ih gusjenice svilenih prelaca prilikom začahurivanja i tvorbe kukuljice u fazi pripreme za preobrazbu u leptira. Odmatanjem niti s čahure dobivaju se različite vrste svila. U prirodi ima više vrsta svilenih prelaca, a najznačajniji je dudov svilac, koji proizvodi najkvalitetniju plemenitu svilu i jedini se uzgaja radi proizvodnje svile. Svila od dudova svilca jedino je prirodno filamentno vlakno (praktički neograničene duljine), nadasve cijenjena zbog svojih estetskih svojstava, ponajprije finoće, plemenita sjaja i ugodna dodira, zbog čega se svilu nerijetko naziva kraljicom vlakana. Vlakna drugih svilenih prelaca slabije su kvalitete, a označuju se nazivima tusah, eria, anafe i dr., već prema vrsti svilenoga prelca. (→ svila)

Citiranje:

životinjska vlakna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zivotinjska-vlakna>.