TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Žrnovnica

Žrnovnica, naselje u Dalmaciji, 12 km istočno od Splita; 3222 st. (2011). Leži uz istoimenu rijeku. Barokna župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1727., pregrađena u XIX. st. (u crkvu uzidan reljef s likom jahača, ukrašen pleternim ornamentom; u pločniku crkve nadgrobne ploče iz XV. st.), kapelice: sv. Mihovila iz XIII–XIV. st. (s uzidanim starokršćanskim ulomcima), sv. Ante, sv. Fabijana i sv. Nikole. Na rijeci se nalaze ostatci osmanske kule i mlinice poljičke obitelji Sinovčić. Uzgoj povrća i voća (trešnja i dr.); stočarstvo (ovca, koza). Ribarstvo (pastrva, jegulja); uzgoj pastrve. – Na području naselja pronađeni su nalazi iz neolitika te iz rimskog doba. Prvi se put spominje u Supetarskom kartularu (XI. st.); u srednjem je vijeku to područje bilo poznato po solanama i mlinovima (žrnov, žrvanj). Od 1420. pod mletačkom vlašću, kada je postalo granicom između mletačkog i osmanskog posjeda. Tijekom XIX. i XX. st. broj stanovnika stalno je rastao: 706 st. 1857., 1254 st. 1921., 1967 st. 1981. god. (od 1953. do 1971. bila je dio Splita i broj stanovnika nije se posebno iskazivao). U Žrnovnici je za srpske agresije na Hrvatsku (rujan 1991) HV preuzeo nadzor nad važnim podzemnim objektima JNA (raketne rampe).

Citiranje:
Žrnovnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67812>.