TRAŽI DALJE:
STRUKE:

žrtvenik

žrtvenik, mjesto uređeno za prinos žrtava božanstvu. Simbol je božanske prisutnosti pa se zamišlja kao božansko prijestolje, stol ili ognjište, gdje božanstvo prima prinesene darove. U najstarije doba žrtvenik je bio prirodni kamen, stijena ili nabijena zemlja. Poslije se žrtvenik gradi od obrađena kamena, opeka i drugih materijala. Može biti na slobodnom prostoru, u pomičnu šatoru, u hramu ili ispred hrama. Pretpostavlja se da su se u špiljama prinosile žrtve ktoničnim (podzemnim) bogovima, na razini zemlje zemaljskim bogovima, na domaćim ognjištima predcima, a na uzvisinama višnjima, nebeskim bogovima. U grčkoj religiji postojao je žrtvenik za prinošenje žrtve bogovima (βωμός – bōmós) i ognjište (ἐσχάρα – eskhára) za žrtvene paljenice predcima. U starih Rimljana postojao je obični žrtvenik (ara) i žrtvenik glavnomu božanstvu (altare) što se nalazio ispred ulaza u hram. U kanaanskoj religiji žrtvenici su bili na uzvisinama (Baalove uzvišice). U starih Hebreja žrtvenik je bio na mjestu objavljivanja (patrijarsi), u Zavjetnom šatoru te u jeruzalemskom Hramu. U kršćanstvu (katolicizam i pravoslavlje) simboličnu funkciju žrtvenika ima → oltar.

Citiranje:
žrtvenik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67816>.