TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Beludži

Beludži (Baloči), narod iz iranske skupine indoeuropskih naroda, nastanjeni pretežito u Beludžistanu, pokrajini u pograničnom dijelu Irana i Pakistana, te u jugozapadnom Afganistanu; prema procjenama oko 9 milijuna pripadnika. Većinom žive nomadskim i polunomadskim životom; bave se stočarstvom (ovce, koze, deve), poznati su i po izradbi sagova.

Jezik. Belučki (balučki, baločki) jezik (belučki: baločī), iranski jezik sjeverozapadne (ili zapadne) skupine kojim govori oko 7,5 milijuna ljudi u Pakistanu (pokrajine Beludžistan i Sindh, oko 6 milijuna ljudi), jugoistočnome Iranu (oko 1 milijun ljudi) i južnom Afganistanu (oko 200 000) te u Turkmenistanu (38 000), Indiji i na Arapskome poluotoku. Strukturno je sličan modernomu perzijskom jeziku, s kojim ima mnogobrojne podudarnosti, a istodobno pokazuje razlike prema paštunskomu. Naglasak je na kraju riječi. Gramatika pojednostavnjena; izgubio gramatički rod; mnogobrojne leksičke posuđenice iz perzijskoga, arapskoga i sjevernih indoarijskih jezika. Dvije skupine narječja: istočna i zapadna, koje se razlikuju po glasovnom sastavu. U pisanu se obliku nešto više rabi istom od XX. st. (piše se perzijskom inačicom arapskog alfabeta). Ni u jednoj od triju država među kojima su podijeljeni Beludži (Pakistan, Afganistan, Iran) belučki nema službeni status, pa je za Beludže jezik javne uporabe u Iranu perzijski, u Afganistanu paštunski (donekle i dari), u Pakistanu urdski (i engleski). Beludži su dakle redovito dvojezični; na razini svakodnevne komunikacije, belučki je jezik mjesnoga stanovništva Beludžistana, ali se uza nj također govore brahujski, urdski, sindhski i arapski u Pakistanu, perzijski, arapski i kurdski u Iranu, brahujski, dari i, dakako, paštunski u Afganistanu, u Turkmeniji i turkmenski (uz belučki govore perzijski, dari, paštunski, urdski ili turkmenski). Belučki je snažno utjecao na brahujski.

Citiranje:
Beludži. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6807>.