struka(e):
Benac, Alojz
hrvatski arheolog
Rođen(a): Plehan, 20. X. 1914.
Umr(la)o: Sarajevo, 6. III. 1992.
ilustracija
BENAC, Alojz

Benac, Alojz, hrvatski arheolog (Plehan, 20. X. 1914Sarajevo, 6. III. 1992). Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u Beogradu (1937), doktorirao u Ljubljani (1951). Radio u Zemaljskome muzeju BiH 1947–67 (1957–67. ravnatelj). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968–78). Utemeljitelj je i prvi ravnatelj Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a (1963). Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga Balkana. Izveo niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići (Visoko), Crvena Stijena (Bileća), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama (Travnik), Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most), Lisičići (Kakanj), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. (Konjic), Pivnica (Odžak), Zecovi (Prijedor), Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i stećke. Pokrenuo petosveščanu sintezu Praistorija jugoslavenskih zemalja (1979–86). Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga: Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture (1952), Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964), Utvrđena ilirska naselja (1985), Praistorijski tumuli na Kupreškom polju (1986) i dr. Od 1967. redoviti član ANUBiH-a, dopisni član JAZU/HAZU, SANU, SAZU te član niza međunarodnih znanstvenih institucija.

Citiranje:

Benac, Alojz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/benac-alojz>.