hrašćinski meteorit (Hraschina), prvi siderit, željezni meteorit kojemu je prvome u svijetu službeno zabilježen pad (26. V. 1751. kraj Hrašćine). Pri padu se raspao na dva dijela, manji dio, mase oko 9 kg, prema priči, raskomadali su mještani Hrašćine i prekovali u čavle. Veći dio je sačuvan. Danas je najveći primjerak (39 kg) jedne od najvećih i najstarije zbirke meteorita na svijetu, zbirke Prirodoslovnog muzeja u Beču. Polirana pločica tog meteorita mase 0,56 g, zagrebačko željezo, nalazi se Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, a slični komadići čuvaju se u muzejima u Berlinu, Calcutti, Chicagu, Göttingenu, Harvardu, Parizu, Sarajevu, Stockholmu i dr. Meteorit se najvećim dijelom sastoji od slitine željeza i nikla i pripada skupini oktaedrita. Na njegovu je prerezu austrijski istraživač Alois von Widmanstätten (1754–1849) uočio kristalografsku strukturu jedinstvenu za željezne meteorite. (→ widmanstättenove figure)
