STRUKE:

brodsko sidro

ilustracija
BRODSKO SIDRO, C. Q. R. plužno
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

brodsko sidro, naprava koja se spusti s broda pa se ona ukopa u morsko dno te preko sidrenoga lanca drži brod kako ga vjetar, struja i valovi ne bi odnijeli. Isprva se kao sidro rabio privezani kamen. Feničani su uveli željezna sidra s jednom kukom i tzv. pandžom na kraju. Grci su rabili sidra s dvije kuke (kraka), a Rimljani s dvije kuke i pomičnom stabilizirajućom prečkom pri vrhu struka. Sidra s krakom u obliku pluga rabe se i danas, pa se za sidro koje ne drži kaže da »ore«. Suvremena brodska sidra izrađuju se od lijevanoga, kovanog i zavarenoga čelika. Od velikog broja patentiranih sidara ističe se vrlo pouzdano admiralitetsko sidro, s dvjema lopatama i prečkom koja ih okrene u okomit položaj pa se sidro ukopa i sigurno drži, čak i na kamenitu dnu. Neki njegovi nedostatci izbjegnuti su uvođenjem zglobnih sidara bez prečke; njihov sidreni struk u donjem dijelu završava proširenjem za koji su zglobno pričvršćeni sidreni krakovi, a na gornjem je kraju sidrena karika za privez sidrenoga lanca.

Kako sigurnost broda te životi posade i putnika kadšto ovise o sidru, svi brodovi moraju imati najmanje jedno sidro. Oceanski brodovi, općenito, nose dva sidra smještena u sidrenim ždrijelima da se mogu lako spustiti, te pričuvno sidro smješteno na palubi. Veličine sidra i pripadnoga lanca određene su propisima klasifikacijskoga zavoda (u Hrvatskoj, Hrvatski registar brodova u Splitu). Primjerice, masa pojedinoga pramčanoga sidra tankera ukupne nosivosti 300 000 t iznosi oko 30 t, 300 m sidrenoga lanca mase je oko 130 t, pa ukupna masa triju sidara i dvaju lanaca iznosi 350 t.

brodsko sidro. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.4.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68617>.