Newtonovi kolobari (Newtonovi prstenovi) (po Isaacu Newtonu koji ih je istraživao i opisao), pruge interferencije u obliku koncentričnih prstenova koje nastaju kada se svjetlost propušta ili reflektira kroz optički uređaj koji se sastoji od dviju glatkih površina, od kojih je jedna ravna, a druga ima relativno velik polumjer zakrivljenosti (na primjer staklena ploča i plankonveksna leća). Svjetlost djelomično prolazi ili se djelomično reflektira od zakrivljene površine leće, a djelomično od ravne površine ploče. Propuštene ili reflektirane zrake, budući da potječu od iste upadne zrake, koherentne su i njihova interferencija, ovisno o prijeđenome putu, tj. o udaljenosti između sferne i ravne površine, može biti konstruktivna ili destruktivna.
Interferencijska slika nastala s pomoću monokromatske svjetlosti izgleda kao niz koncentričnih, svijetlih i tamnih prstenova sa središtem u točki dodira između sferne i ravne površine. Interferencijska slika nastala s pomoću bijele svjetlosti, nalikuje na koncentrični uzorak duginih boja, s tim da je najmanji svijetli prsten gotovo bijel, a sljedeći prstenovi sadržavaju sve više boja. Središnji krug je svijetao ako se monokromatski izvor promatra u propuštenoj svjetlosti, a taman ako se promatra u reflektiranoj svjetlosti.
