istospolna zajednica, u nekim pravnim sustavima u novije doba pravom uređen odnos osoba istoga spola koje zasnivaju životnu zajednicu. Neki pravni poretci omogućuju istospolno orijentiranim osobama sklapanje braka jednako kao ženi i muškarcu, pri čem su potpuno isti učinci, ponekad samo s razlikom nemogućnosti posvojenja djece; neki pravni sustavi istospolnu zajednicu uređuju kao poseban oblik životne zajednice, formalizirane (registrirane) ili neformalne; u mnogobrojnim pravnim sustavima takve zajednice još uvijek nisu pravno uređene, štoviše, nisu dopuštene (osobito zemlje šerijatskoga prava). Pretpostavke za zasnivanje takve zajednice, osobito kad nije riječ o istospolnome braku, razlikuju se, kao što variraju i učinci tako sklopljenoga partnerstva. U hrvatskome pravnom sustavu istospolna zajednica prvotno je bila uređena posebnim propisom iz 2003. s ograničenim učincima (međusobnog uzdržavanja i podjele imovine), a 2014. novi propis (Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola) omogućio je sklapanje neformalne ili registrirane zajednice. Zbog ustavne definicije braka, u Hrvatskoj pravno nije moguć brak osoba istoga spola. Pretpostavke za nastanak, odnosno valjanost životnoga partnerstva istovjetne su pretpostavkama za postojanje i valjanost braka uz jedinu razliku što takvu zajednicu ne može sklopiti maloljetna osoba. Neformalno životno partnerstvo, slično kao izvanbračna zajednica, da bi imalo pravne učinke, mora trajati najmanje tri godine, a pretpostavke moraju trajati kontinuirano; njegovo postojanje dokazuje se u sudskome postupku. Registrirano partnerstvo prijavljuje se i sklapa pred matičarom i upisuje se u poseban registar koji vodi matični ured; učinci su potpuno jednaki kao kod braka, osim što partneri ne mogu posvojiti dijete. Pod određenim pretpostavkama životni partner ima pravo na roditeljsku skrb prema djetetu svojeg partnera, pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom nakon prestanka zajednice, te tzv. partnersku skrb, u pravilu nakon partnerove smrti, a ponekad i za njegova života. Istospolni partneri bez obzira na tip životne zajednice imaju ista prava kao bračni drugovi kod nasljeđivanja, u poreznome sustavu, mirovinskom osiguranju, sustavu socijalne skrbi, zdravstvenom osiguranju, radnopravnim odnosima, itd. Registrirana životna zajednica prestaje na isti način kao i brak (osim što je riječ o raskidu, a ne o razvodu).
