struka(e):

Berislavići Grabarski (Doborski), velikaška obitelj. Ime dobila po glavnom obiteljskom posjedu Grabarju u Požeškoj županiji, sjeverno od Slavonskog Broda. Smatraju se potomcima bosanskog bana Borića iz XII. st. Članovi obitelji spominju se u XIII. st., a više podataka o njima ima od početka XV. st., kada se Berislavići Grabarski izdvajaju kao obitelj. Od sredine XV. st. počinju rabiti prezime Berislavić (Berislav, Berisavić, Berislavlić, lat. Berislaus, madž. Beriszló). Posjedovali su mnogobrojna imanja u Požeškoj i u Vukovskoj županiji, a potkraj XV. st. proširili su imanja posjedima izvan tog područja. Imali su veliku važnost u prijestolnim spletkama nakon smrti kralja Matije Korvina te u ratovanju protiv Osmanlija. U XV. st. obitelj Berislavića Grabarskih podijeljena je u više loza; glavnu predstavljaju Nikola, Deša, Ivan i Martin, sinovi Benedikta (u. prije 1464) te Ivanov sin Franjo i Martinov sin Ivan. Najpoznatiji članovi obitelji bili su jajački ban Franjo, vranski prior i jajački ban Bartol te srebrenički kapetan, jajački ban i naslovni despot Ivan (u. 1514), do 1494. protivnik kralja Vladislava II. Jagelovića; 1504. kralj ga je imenovao srpskim despotom, 1511. postao jajačkim banom. Njegov sin Stjepan, također naslovni despot, pristaša je nadvojvode Ferdinanda, 1527. nazočan njegovoj krunidbi; 1529. predao Osmanlijama neke gradove i zbog toga je uhićen i utamničen u Budimu; 1532. prebjegao sultanu Sulejmanu; pogubljen 1535. nakon pokušaja pomirenja s kraljem Ferdinandom I.; s njim je izumrla glavna grana obitelji.

Citiranje:

Berislavići Grabarski. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/berislavici-grabarski>.