čestično-valni dualizam

čestično-valni dualizam (dvojna priroda tvari), svojstvo čestica atomskih dimenzija (npr. atoma, molekula, fotona, elektrona, protona i neutrona) da pokazuju i čestična i valna svojstva, ovisno o okolnostima. Prema de Broglievoj relaciji iz 1923., koju su 1927. pokusom potvrdili Clinton Joseph Davisson i Lester Halbert Germer, česticama mase m koje se gibaju brzinom v može se pridružiti valna duljina: λ = h/mv, gdje je h Planckova konstanta. S pomoću Schrödingerove jednadžbe i valne funkcije može se izračunati vjerojatnost nalaženja neke čestice, primjerice elektrona, u određenom stacionarnom stanju. Suvremena kvantna teorija temelji se na Heisenbergovim relacijama neodređenosti i valnoj prirodi čestica.

Citiranje:
čestično-valni dualizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=71149>.