stanje mora, sažeti opis morske površine, tj. srednja razlika između visine bregova i dolina trećine najviših morskih valova (značajna visina H1/3) označena brojevima od nula do devet. Može se procijeniti promatranjem ili izmjeriti s pomoću meteoroloških i oceanografskih plutača, meteoroloških radara ili satelita.
Na morsku površinu utječu smjer, brzina i trajanje vjetra, udaljenost na kojoj vjetar nesmetano djeluje (privjetrište) i topografija morskog dna, tj. dubina mora. Kratkotrajni brzi vjetar stvara strme valove kratkih valnih duljina s krijestama na vrhu. Dugotrajnim djelovanjem vjetra stalne brzine i smjera mogu nastati valovi visine od 20 m uz valnu duljinu od 800 m. Na području Jadranskoga mora jugo uzrokuje znatno veće valove nego bura pri istoj brzini i trajanju vjetra. Najveća visina vala (10,8 m, kad je značajna visina vala bila 6 m, a srednja valna duljina 112 m) zabilježena je na području otvorenoga mora sjevernoga Jadrana za dugotrajnog olujnog juga. Valovi koji se opažaju kad nema vjetra posljedica su vjetra koji puše na drugome mjestu ili vjetra koji je prestao puhati, a morska se površina još nije smirila.
Ljestvica stanja mora
| stanje mora |
opis stanja mora |
značajna visina valova
m |
| 0 |
zrcalno |
0 |
| 1 |
naborano |
od 0 do 0,1 |
| 2 |
valićasto |
od 0,1 do 0,5 |
| 3 |
valovito |
od 0,5 do 1,25 |
| 4 |
uzburkano |
od 1,25 do 2,5 |
| 5 |
grubo |
od 2,5 do 4 |
| 6 |
olujno |
od 4 do 6 |
| 7 |
velo |
od 6 do 9 |
| 8 |
teško |
od 9 do 14 |
| 9 |
iznimno teško |
iznad 14 |
