Moderna galerija (MG+MSUM), umjetnički muzej u Ljubljani, otvoren 1947. na inicijativu Izidora Cankara. Zgradu muzeja je 1930-ih projektirao Edvard Ravnikar pod utjecajem Jože Plečnika te Le Corbusierova funkcionalizma. Građevina, smještena u Tomšičevoj ulici uz rub parka Tivoli, konačno je dovršena 1945 (obnovljena 2007–09).
Muzej sustavno prikuplja djela slovenskih umjetnika te predstavlja slovensku umjetnost, održavajući niz važnih izložbi, često presudnih za njezin razvoj. Uz opsežnu zbirku slovenske umjetnosti XX. i XXI. st. (slike, skulpture, grafike i crteži, fotografije, video i elektronički mediji) sakupio je i zbirku djela autora s područja Jugoslavije, tako i hrvatskih klasika (Dušan Džamonja, Oton Gliha, Ljubo Ivančić, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Miroslav Šutej, Marino Tartaglia, Rudolf Valdec).
Pokrenuo je 1955. Međunarodni grafički bijenale, najstariju svjetsku priredbu vezanu uz medij grafike, i organizirao je do 1986., kada ju je preuzela novoosnovana neovisna institucija Međunarodni grafički centar, specijalizirani muzej koji danas posjeduje veliku zbirku svjetskih grafika nastalu nakon II. svjetskoga rata, a nalazi se u dvorcu Tivoli iz XVII. st. u parku Tivoli.
Osamostaljenjem Republike Slovenije 1991. Moderna galerija postala je glavna nacionalna institucija moderne i suvremene umjetnosti te se počela sve više pozicionirati u međunarodnome, posebno srednjoeuropskome kontekstu. Pod ravnateljstvom Zdenke Badovinac te utjecajem eminentnih savjetnika Viktora Misiana, Piotra Piotrowskog, Haralda Szeemanna i Igora Zabela muzej je počeo oblikovati zbirku Arteast 2000+ temeljenu na djelima istočnoeuropskih većinom neoavangardnih autora, ali i istaknutih zapadnih umjetnika.
Nakon prvoga javnog predstavljanja zbirke 2000. pokrenut je niz izložbi Arteast, s ciljem redefiniranja spoznaja svjetske povijesti umjetnosti druge polovice XX. st.
Zbirka je predstavljena kao začetak budućega Muzeja suvremene umjetnosti Metelkova (Muzej sodobne umetnosti Metelkova; +MSUM) u jednoj od zgrada južnoga dijela kompleksa austrougarske vojarne u Metelkovoj ulici, koju je Moderna galerija 1995. dobila na korištenje te koja od 2011., kada je obnovljena, zajedno sa Slovenskim etnografskim muzejom i Narodnim muzejom Slovenije – Metelkova čini novu muzejsku četvrt u Ljubljani, dok je sjeverni dio nekadašnje vojarne prepušten umjetnicima i aktivistima koji su ga 1993. zauzeli te osnovali Gradski autonomni kulturni centar Metelkova.
Moderna je galerija tako danas podijeljena u dvije cjeline na dvije lokacije: Moderna galerija (MG+) u Tomšičevoj ulici te Muzej suvremene umjetnosti Metelkova (+MSUM) u Metelkovoj.
U suradnji s MSU-om u Zagrebu, Muzejom savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu i Muzejom moderne umjetnosti u Varšavi provodi digitalizaciju arhivske građe konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi, poput one slovenske umjetničke grupe OHO (2011–12).
Unutar knjižnice koja sadržava opsežnu knjižnu građu vezanu uz umjetnost XX. i XXI. st. nalazi se i preuzeta biblioteka Igora Zabela.
