struka(e): likovne umjetnosti
Yva
njemačka fotografkinja židovskoga podrijetla
Rođen(a): Berlin, 26. I. 1900.
Umr(la)o: logor Sobibór ili Majdan kraj Lublina, vjerojatno 1942., službeno proglašena mrtvom 31. XII. 1944).

Yva (pravo ime Else Ernestine Neuländer-Simon), njemačka fotografkinja židovskoga podrijetla (Berlin, 26. I. 1900logor Sobibór ili Majdan kraj Lublina, vjerojatno 1942., službeno proglašena mrtvom 31. XII. 1944).

Vlastiti fotografski studio otvorila 1925. kada se počela koristiti i profesionalnim pseudonimom Yva. Isprva je slikala aktove i portrete, no ubrzo se specijalizirala za modnu fotografiju, u kojoj se afirmirala objavivši 1927. desetak fotografija u časopisu Die Dame, postavši jedna od vodećih berlinskih fotografkinja, ujedno među prvima koji su prepoznali prednosti fotografije u oblikovanja reklama (Amor Skini, 1930). U kratkom je vremenu postala suradnica vodećih modnih, fotografskih i drugih časopisa (Berliner Illustrirte Zeitung, Die Dame, Elegante Welt, Gebrauchsgraphik).

Svoju prepoznatljivu estetiku temeljila je na modernističkom pristupu; koristeći se često višestrukom ekspozicijom, unosila je snovite nadrealističke elemente (Charleston, 1926–27) u svoje radove, kojima je bilježila berlinsko društvo i atmosferu, istodobno mu oblikujući kulturni identitet u doba Weimarske Republike (Japanski plesač Takebayashi, 1929., Ramona u malom letećem stroju, 1929., Tanzbar, oko 1930., Metropolitan Museum of Art).

Posebno je pridonijela donoseći žensku perspektivu u reklamnu fotografiju. Prikazujući senzualnu, često androginu ženu, nasuprot njezinoj uobičajenoj pojednostavnjenoj slici, konstruirala je novi koncept ženstvenosti. Svojim se fotoesejima (časopis Uhu, 1929), u kojima je prikazivala oslobođenu, neovisnu protagonisticu, pridružila oblikovanju tada širom Europe raširene ideje o snažnoj, emancipiranoj, ponajprije modernoj »novoj ženi«.

Usprkos dolasku nacista na vlast 1933., pokušala je nastaviti poslovanje (1936. je za asistenta angažirala mladoga Helmuta Newtona), ali je 1938. bila prisiljena zatvoriti studio (nakon što se još 1936. morala odreći formalnoga vlasništva nad njime) te je počela raditi kao asistentica na odjelu radiografije Židovske bolnice u Berlinu. Deportirana je u lipnju 1942. prema logorima smrti Sobibór i Majdan te je u jednom od njih ubijena vjerojatno isti mjesec.

Već 1927. održala je u Berlinu samostalnu izložbu te je sudjelovala i na važnim skupnim međunarodnim izložbama, poput Film und Foto (Stuttgart 1929), Das Lichtbild (München 1930), Prima Biennale Internazionale di Arte Fotografica (Rim 1932), La Beauté de la femme (Pariz 1933) i Londonskoga kraljevskoga fotografskog društva The Modern Spirit in Photography (London 1933), a u novije doba priređene su joj i retrospektive, među ostalim u Berlinu 2001.

Citiranje:

Yva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/yva>.