Bojna, selo na Banovini, 18 km jugozapadno od Gline; 8 st. (2021). Leži na krajnjim zapadnim ograncima Zrinske gore. Značajno ranosrednjovjekovno nalazište. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, ovca, govedo); kamenolom. – U Bojni se vjerojatno nalazilo jedno od sjedišta donjopanonskih knezova; na lokalitetu Bojna – Brekinjova kosa pronađeni su ostatci utvrđenoga visinskog naselja s grobljem datiranim u VII–IX. st. Među nalazima se ističe grob kneza, koji luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskoga cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima) odgovara sadržaju grobova iz istoga razdoblja pronađenih u Biskupiji kraj Knina. Ondje su potkraj XIII. ili početkom XIV. st. knezovi Babonići sagradili manju utvrdu, koja se u dokumentima, zajedno s utvrdom Brubno, prvi put spominje 1327. kao posjed knezova Blagajskih, osamostaljene grane Babonića. Pod njihovom je vlašću do 1560., kada su Blagajski, pod osmanskim pritiskom, obranu utvrde prepustili banu Petru Erdődyju za 2500 forinti zaloga. Pod osmanskom je vlašću od 1577. do 1688. kada su je oslobodile banske postrojbe. Od 1703. priključena Banskoj Hrvatskoj, potom od polovice XVIII. st. u sklopu Vojne krajine. Od utvrde danas nema ostataka iznad zemlje. Za Domovinskoga rata pod srpskom okupacijom (1991–95), oslobođena u vojnooslobodilačkoj operaciji Oluji 1995.
