Bijele stijene

ilustracija
BIJELE STIJENE
ilustracija1ilustracija2

Bijele stijene, planina u sastavu masiva Velike Kapele; visoka je 1334 m. Leži 15 km jugoistočno od Mrkoplja i 2 km istočno od Samarskih stijena. Sastoji se od dvaju nizova grebena međusobno odvojenih prijevojem Boce. Grebeni se pružaju u dinarskome smjeru (sjeverozapad–jugoistok). Bijele stijene pretežno su izgrađene od debelo uslojenih vapnenaca i brečastih vapnenaca sr. jure, a manjim su dijelom zastupljeni i neuslojeni grebenski vapnenci starijeg dijela gornje jure. Litice su obložene snježnobijelom korom nastalom dugotrajnim egzodinamskim procesima svojstvenima krškim terenima. Ime je dobila po izrazito bijeloj boji glavica i litica koje se ispinju iznad šumskog pojasa (jela, smreka, bukva, javor, klekovina bora). Mnogobrojni su predstavnici alpske flore (runolist i dr.). Bijele stijene obitavalište su medvjeda, vuka, risa, lisice, tvora, kune bjelice i kune zlatice, jazavca, puha i dr., zatim ptica (alpski kos, alpska kreja, alpski djetao i dr.), gušterica (Lacerta horvathi), zmija (crnica, riđovka) i dr. Trasom stare Begove staze u podnožju vodi cesta Mrkopalj–Jasenak. Bijele stijene istražili su i popularizirali prirodoslovci D. i M. Hirtz na poč. XX. st. Godine 1928. izgrađen je planinarski dom »Hirtzova kuća« (novi 1968), a 1952. u obližnjoj polupećini (za II. svjetskog rata bolnica) otvoreno je sklonište. Bijele stijene, zajedno sa Samarskim stijenama, proglašene su 1985. strogim rezervatom prirode (obuhvaća 1175 ha).

Citiranje:
Bijele stijene. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7568>.