binarni predmetak

binarni predmetak (binarni prefiks, kvazidecimalni predmetak), uobičajeni naziv i pripadni znak s određenom vrijednošću binarnog množitelja (potencije broja dva) za tvorbu binarnih mjernih jedinica. Ima naziv kao i decimalni predmetak kojemu je ujedno slične vrijednosti: kilo (k = 2¹⁰ = 1024), mega (M = 2²⁰ = 1 048 576) itd. Primjenjuje se osam takvih naziva i njihovih znakova.

Usporedba vrijednosti decimalnih i binarnih predmetaka

predmetak	znak	decimalna vrijednost	binarna vrijednost	razlika
kilo	k	10³ = 1000	2¹⁰ = 1024	2,40%
mega	M	10⁶ = 1000²	2²⁰ = 1024²	4,86%
giga	G	10⁹ = 1000³	2³⁰ = 1024³	7,37%
tera	T	10¹² = 1000⁴	2⁴⁰ = 1024⁴	9,95%
peta	P	10¹⁵ = 1000⁵	2⁵⁰ = 1024⁵	12,59%
eksa	E	10¹⁸ = 1000⁶	2⁶⁰ = 1024⁶	15,29%
zeta	Z	10²¹ = 1000⁷	2⁷⁰ = 1024⁷	18,06%
jota	Y	10²⁴ = 1000⁸	2⁸⁰ = 1024⁸	20,89%

Da se izbjegne različito značenje predmetaka u decimalnom i binarnom sustavu, Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (engl. International Electrotechnical Commission, akronim IEC) odredilo je 1998. nove nazive binarnih predmetaka, međutim, njihova uporaba nije široko prihvaćena.

Prijedlog predmetaka za tvorbu binarnih jedinica

naziv	znak	vrijednost	primjer	vrijednost
kibi	ki	2¹⁰ = 1024	kibibajt	1 KiB = 2¹⁰ B = 1024 B
mebi	Mi	2²⁰ = 1024²	mebibajt	1 MiB = 2²⁰ B = 1024² B
gibi	Gi	2³⁰ = 1024³	gibibajt	1 GiB = 2³⁰ B = 1024³ B
tebi	Ti	2⁴⁰ = 1024⁴	tebibajt	1 TiB = 2⁴⁰ B = 1024⁴ B
pebi	Pi	2⁵⁰ = 1024⁵	pebibajt	1 PiB = 2⁵⁰ B = 1024⁵ B
eksbi	Ei	2⁶⁰ = 1024⁶	eksbibajt	1 EiB = 2⁶⁰ B = 1024⁶ B
zebi	Zi	2⁷⁰ = 1024⁷	zebibajt	1 ZiB = 2⁷⁰ B = 1024⁷ B
jobi	Yi	2⁸⁰ = 1024⁸	jobibajt	1 YiB = 2⁸⁰ B = 1024⁸ B

Citiranje:
binarni predmetak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 30. 1. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7699>.