STRUKE:

binarni predmetak

binarni predmetak (binarni prefiks, kvazidecimalni predmetak), uobičajeni naziv i pripadni znak s određenom vrijednošću binarnog množitelja (potencije broja dva) za tvorbu binarnih mjernih jedinica. Ima naziv kao i decimalni predmetak kojemu je ujedno slične vrijednosti: kilo (k = 210 = 1024), mega (M = 220 = 1 048 576) itd. Primjenjuje se osam takvih naziva i njihovih znakova.

Usporedba vrijednosti decimalnih i binarnih predmetaka

predmetak znak decimalna vrijednost binarna vrijednost razlika
kilo k 10³ = 1000 210 = 1024 2,40%
mega M 106 = 1000² 220 = 1024² 4,86%
giga G 109 = 1000³ 230 = 1024³ 7,37%
tera T 1012 = 10004 240 = 10244 9,95%
peta P 1015 = 10005 250 = 10245 12,59%
eksa E 1018 = 10006 260 = 10246 15,29%
zeta Z 1021 = 10007 270 = 10247 18,06%
jota Y 1024 = 10008 280 = 10248 20,89%

Da se izbjegne različito značenje predmetaka u decimalnom i binarnom sustavu, Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (engl. International Electrotechnical Commission, akronim IEC) odredilo je 1998. nove nazive binarnih predmetaka, međutim, njihova uporaba nije široko prihvaćena.

Prijedlog predmetaka za tvorbu binarnih jedinica

naziv znak vrijednost primjer vrijednost
kibi ki 210 = 1024 kibibajt 1 KiB = 210 B = 1024 B
mebi Mi 220 = 1024² mebibajt 1 MiB = 220 B = 1024² B
gibi Gi 230 = 1024³ gibibajt 1 GiB = 230 B = 1024³ B
tebi Ti 240 = 10244 tebibajt 1 TiB = 240 B = 10244 B
pebi Pi 250 = 10245 pebibajt 1 PiB = 250 B = 10245 B
eksbi Ei 260 = 10246 eksbibajt 1 EiB = 260 B = 10246 B
zebi Zi 270 = 10247 zebibajt 1 ZiB = 270 B = 10247 B
jobi Yi 280 = 10248 jobibajt 1 YiB = 280 B = 10248 B
Citiranje:
binarni predmetak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 30. 1. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7699>.