struka(e):

bioklimatologija (bio- + klimatologija), grana klimatologije koja se bavi proučavanjem utjecaja klime i vremena na žive organizme. Dijeli se na poljoprivrednu klimatologiju, ili agroklimatologiju, te na humanu bioklimatologiju. Svrha je agroklimatologije da utvrdi koje se kulture mogu optimalno gajiti u određenim klimatskim uvjetima, dok humana bioklimatologija istražuje utjecaje vremena i klime na život čovjeka, os. u svezi s određenim patofiziološkim tegobama (uz prikladnu prehranu, odjeću i stanovanje zdravi ljudi mogu živjeti praktički gotovo bilo gdje na Zemlji, dok se velika skupina ljudi, npr. reumatičari ili oni s bolešću dišnih putova, može dobro osjećati samo u određenim klimatskim i vremenskim prilikama). Vremenske prilike, naime, djeluju više-manje na sve ljude, no neki pojedinci, koji su posebno osjetljivi, trpe znatne smetnje. Poznato je djelovanje alpskog vjetra fena na raspoloženje: izaziva nervozu i potištenost, a u alpskim krajevima, kada puše fen, ne obavljaju se medicinski operacijski zahvati. Kod naglih i značajnih vremenskih promjena, npr. hladne fronte, uočeno je povećanje prometnih nezgoda, a takva vremenska stanja nepovoljno doživljavaju i ljudi koji boluju od reumatskih bolesti. Utjecaje djelovanja vremena na pojedine bolesti u čovjeka (npr. embolije, infarkt) proučava meteoropatologija. No i kod posve zdrava čovjeka osjet ugodnosti u znatnoj mjeri ovisi o temperaturnim i vjetrovnim prilikama, a općenito i stupanj efikasnosti čovjekova rada na otvorenom prostoru uvelike ovisi o vremenskim prilikama, i to ne samo u izvanrednim prirodnim uvjetima (polarni predjeli, visoke planine i dr.).

Citiranje:

bioklimatologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bioklimatologija>.