Bistra, Donja i Gornja

Bistra, Donja i Gornja, dva sela u Hrvatskome zagorju, oko 15 km sjeverozapadno od Zagreba (Podsused), međusobno udaljena 5 km; Donja Bistra ima 1438 st. (2011), a Gornja Bistra 1836 st. (2011). Gornja Bistra leži na sjevernim obroncima Medvednice, a Donja Bistra nedaleko od Zagorske magistrale. Gospodarsku osnovu obaju sela čine poljoprivreda te proizvodno i uslužno obrtništvo (ponajviše trgovina, prijevoz, građevinarstvo i ugostiteljstvo). Sela se ističu sačuvanim narodnim običajima i nošnjom. – Posjed Bistra spominje se prvi put 1209., a župa 1334. Do XV. st. posjed drži rod Aka (Arlandi), a zatim kao dio susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva prelazi u ruke obitelji Henning. Od druge polovice XVI. st. posjed je usitnjen i mijenja više vlasnika. Podmaršal Krsto II. Oršić sagradio je u Gornjoj Bistri 1770–75. jednokatni barokni dvorac u obliku slova U s perivojem. Do 1860. pripadao je obitelji Oršić, a 1862. kupuje ga poduzetnik Henri Carion koji u Gornjoj Bistri rudari srebro te gradi talionicu, rudarsku koloniju i cestu do rudnika. Na dijelu imanja trapisti su 1882. sagradili samostan. Obitelj Carion drži dvorac do II. svjetskog rata, nakon kojega je podržavljen i preuređen u dječje oporavilište; od 1962. bolnica za kronične dječje bolesti. U obližnjoj Poljanici Bistranskoj izgrađena je 1631. crkva sv. Nikole u baroknome stilu.

Citiranje:
Bistra, Donja i Gornja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7893>.