struka(e):
Bjelovučić, Nikola Zvonimir
hrvatski povjesničar, etnograf i pravnik
Rođen(a): Janjina, 11. XI. 1882.
Umr(la)o: Janjina, 23. XI. 1952.

Bjelovučić, Nikola Zvonimir, hrvatski povjesničar, etnograf i pravnik (Janjina, 11. XI. 1882Janjina, 23. XI. 1952). Studirao pravo u Zagrebu 1901–04. i Beču 1905–06., doktorirao 1907. u Zagrebu, gdje je također apsolvirao povijest i zemljopis (1908–10). Kao odvjetnik radio u Trstu, Metkoviću i Dubrovniku do 1935., potom kao sudac upravnoga suda u Dubrovniku 1935–40. i Podgorici 1940–45. Bavio se problemima provođenja agrarne reforme u Dalmaciji 1920–33. i zastupao interese seljaka. God. 1925. pokrenuo tjednik Hrvatska riječ, kojega je bio urednik i vlasnik. Pisao je radove iz arheologije, povijesti i etnografije, kao i pravne i političke članke, književne sastavke, pjesme, novele i kritike. Kao povjesničar nije uvijek pouzdan. Glavna djela: Povijest poluotoka Rata (Pelješca) sa dijelom povijesti Zahumlja (Hercegovine) i Dubrovačke republike (1921), Pučki tumač agrarnog zakona za Dalmaciju (1931), Katolička crkva na Pelješcu (1933).

Citiranje:

Bjelovučić, Nikola Zvonimir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bjelovucic-nikola-zvonimir>.