struka(e):
ilustracija
BOKELJSKA MORNARICA, mornari iz Tivta, 1905.

Bokeljska mornarica (prvotno Kotorska mornarica), hrvatska bratovština kotorskih pomoraca. Prema tradiciji, nastala je 809., kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći sv. Tripuna, koji je postao zaštitnikom grada Kotora i bratovštine kotorskih mornara. U XII. st. poprimila je izrazito vojni značaj, a od polovice XIII. st. postaje staleškom organizacijom bokeljskih pomoraca. Prvi sačuvani Statut potječe iz 1463; po njemu je na čelu bratovštine bio zbor članova, a njegovo izvršno tijelo uprava (gastald, tri prokuratora i dva sindika). U Statutu je naglašeno da bratovština ima stručnu odgojnu ulogu osposobljavanja mladih pomoraca i socijalno-humanitarnu ulogu, napose da pomaže siromašnim i nemoćnim članovima. Osim toga znatna je bila njezina uloga u jačanju brodarstva. Vojno-pomorsku sastavnicu (organiziranje obrane teritorijalnih voda, održavanje odreda mornara, pripremanje posada za ratne brodove, sudjelovanje u ratovima koje su vodili vladari Boke kotorske, borbe protiv gusara) Bokeljska mornarica – na čelu s admiralom, koji je ujedno bio i lučki kapetan a od XVI. st. u istoj osobi i gastald – zadržala se do pada Mletačke Republike 1797. Potom joj je za napoleonskih ratova i promjena tuđih vlasti – uz kraće prekide skučena djelokruga – zapravo onemogućen rad. God. 1859. u Kotoru je utemeljeno memorijalno neprofesionalno građansko društvo Plemenito tijelo Bokeljske mornarice, a njegovim članovima mogli su postati ne samo pomorci nego i pripadnici drugih zanimanja. Od prijašnjih funkcija društvo je zadržalo gotovo samo onu koja se odnosila na proslave Tripundanskih svečanosti. God. 1935. novim se Statutom nastojalo obnoviti tradicionalne funkcije, napose brigu za unapređivanje brodarstva. Za talijanske okupacije Boke kotorske 1941–43. društvo je bilo zabranjeno. Na skupštini održanoj 1964. prihvaćen je novi Statut i naziv Društvo Bokeljska mornarica. God. 1991. na skupštini u Kotoru prihvaćen je Statut koji se vratio izvornim tradicijama Bokeljske mornarice i legalizirao 1964. prekinuto službeno sudjelovanje u Tripundanskim svečanostima. U Zagrebu je Društvo »Bokeljska mornarica« 1991. reorganizirano u udrugu Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica – 809, koja kao središnja organizacija u Republici Hrvatskoj (podružnice ima u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku) okuplja Bokelje, njeguje zavičajne tradicije i surađuje s društvom u Kotoru.

Citiranje:

Bokeljska mornarica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bokeljska-mornarica>.