struka(e): povijest, hrvatska

Bornemisza Stolniković [bornemi'sa ~] (Ztolnykowych), plemićka obitelj s posjedima u Mikulićima i Kupljenovu. Nosili pridjevak »iz Mikulića«. Prema obiteljskoj predaji, osnivač ogranka Pavao Bornemisza došao je u Hrvatsku u XVI. st. iz Erdelja, oženivši se pripadnicom obitelji Stolniković. Prvi je poznati posjednik u Mikulićima bio Franjo (spominje se 1570–1605), plemićki sudac Zagrebačke županije (1576–1605). Od druge polovice XVIII. st. ističu se doktor prava Krsto, sin Josipov, odvjetnik zagrebačkoga biskupa Franje Baltazara Thauszyja (od 1757), tajnik konferencija (od 1758), odvjetnik Banskoga i Kraljevskoga sudbenog stola (oko 1760) i prisjednik posljednjega (1761 – oko 1783). Njegov brat Matija (r. 1740) bilježnik je (1762) i podžupan (1763 – oko 1805) Zagrebačke županije, kraljevski savjetnik (1796–1809) i zastupnik na Požunskome saboru (1796). Juraj (1816 – oko 1862), sin Karlov, pristaša je hrvatskog narodnog preporoda; plemićki sudac i prisjednik Sudbenoga stola Zagrebačke županije (oko 1842 – 1850). Godine 1848. zastupa kotar Brdovec na zasjedanju Hrvatskoga sabora. Kao član Narodne stranke sudjelovao je u ustroju Narodne straže. Pukovnik je brdovačko-stubičke postrojbe upućene u Međimurje; zbog poraza i gubitka mnogobrojnog ljudstva smijenjen je s položaja, a 1850. uklonjen iz sudačke službe. Pisao stihove i prozu. Njegov je sin Roderik, podbilježnik Zagrebačke županije i vlasnik Kupljenova (1862).

Citiranje:

Bornemisza Stolniković. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bornemisza-stolnikovic>.